Film redateljice Kathryn Bigelow, koji je premijerno prikazan 24. listopada na Netflixu, prikazuje napete minute nakon što je na grad Chicago, lansirana jedna nepripisana raketa. Počinje utrka u određivanju tko je odgovoran i kako odgovoriti', stoji u službenom sinopsisu filma.

Radnja je strukturirana u tri čina koji ponovno proživljavaju isti vremenski odrezak, ali svaki put iz druge točke gledišta: prvo iz Sobe za krizne situacije u Bijeloj kući, zatim iz Zapovjedništva strateških snaga SAD‑a, i naposljetku iz perspektive samog američkog predsjednika, kojeg tumači Idris Elba.

Elba i Rebecca Ferguson (Dune filmovi) predvode glumačku postavu filma, u kojoj se pojavljuju i Jared Harris, Tracy Letts, Anthony Ramos, Gabriel Basso, Greta Lee, Jason Clarke i drugi. Scenarij za film napisao je Noah Oppenheim, bivši predsjednik NBC Newsa.

Upozorenje: Spojleri

Kraj filma je izazvao prilično burne reakcije na društvenim mrežama.

Što se događa na kraju filma?

Nakon što se tri puta prođe istih 18 minuta iz različitih perspektiva, priča se prekida prije predsjednikove naredbe. On ostaje pred nerješivim izborom: žrtvovati Chicago kako bi spriječio globalni rat ili uzvratiti i riskirati eskalaciju, no film ne otkriva ni odluku ni posljedice. Upravo taj rez u najvećoj napetosti – bez odgovora i epiloga, izazvao je frustracije dijela publike, jer umjesto katarze dobivaju otvoreni kraj koji ih tjera na raspravu.

Posljednji trenuci prikazuju stampedo stresnih vladinih službenika - uključujući Leeja, koji glumi stručnjaka za Sjevernu Koreju savjetnika za nacionalnu sigurnost - kako hodaju prema kompleksu Raven Rock Mountain, sigurnom nuklearnom skloništu u Pennsylvaniji. Završava s bojnikom Danielom Gonzalezom (Ramos) u 59. bojni raketne obrane na Aljasci, gdje je film i započeo.

Tko je lansirao nuklearni projektil?

Nikada nije otkriveno tko je ili koja je zemlja lansirala nuklearnu raketu prema Chicagu, premda je raketa došla iz smjera Tihog oceana.

'Mislim da ako bismo uspjeli identificirati tko je lansirao raketu, to bi nam svima dalo lakši izlaz jer bi onda postojao jasan zlikovac i on je odgovoran, a onda bismo se mogli vratiti svojim životima', objasnio je Oppenheim na projekciji filma na Filmskom festivalu u New Yorku. 'Pokušavamo postaviti šire pitanje, a to jest, je li ovo globalna stvarnost u kojoj želimo nastaviti živjeti? Jer to bi mogla biti bilo koja od tih devet zemalja koja to čini', nastavio je. '

Što predsjednik odlučuje?

Film završava tako što predsjednik mora donijeti odluku između dopuštanja rakete da pogodi Chicago i odobravanja odmazde - akcije koja bi mogla rezultirati nuklearnim ratom, odnosno prije nego što gledatelji saznaju što je odabrao. 'Nažalost, žrtva da umre 10 milijuna ljudi u odnosu na cijeli planet vjerojatno bi bila njegova odluka. 'Nismo htjeli znati odgovor', rekao je glumac za Screen Rant. Nije poznato ni je li raketa zapravo pogodila Chicago ili ne. Prema Bigelowu, dvosmislen završetak bio je namjeran, 'kako bi se započeo razgovor'.

'Niko ne želi tri puta gledati istu priču i na kraju ostati bez odgovora', 'Bio sam prikovan za TV, a s tim završetkom molio sam da me nuklearna bomba pogodi”, 'Razljutio me, zašto nije završen?', 'Nema raspleta na kraju, film se samo završi, nizali su se komentari. Reagirao je i Pentagon: u internom dopisu izrazili su 'zabrinutost zbog netočnosti prikazanih u filmu', što je dodatno podiglo prašinu oko naslova. Redateljica Bigelow pritom ističe da joj je cilj potaknuti globalnu raspravu o nuklearnoj prijetnji i o sustavima koji omogućuju donošenje takvih odluka.