Kada se 1965. godine udala za Stephena Hawkinga, samo dvije godine nakon što mu je dijagnosticirana smrtonosna bolest motornog neurona (ALS), Jane Wilde vjerovala je da ljubav može nadvladati sve prognoze liječnika. Liječnici su mu tada davali tek dvije do tri godine života, no par je zajedno proveo puna tri desetljeća, podigao troje djece i stvorio priču koja je kasnije nadahnula i holivudski film 'Teorija svega'.

Ipak, stvarnost iza zatvorenih vrata bila je daleko od romansirane filmske verzije. U velikom intervjuu za britanski The Guardian, Jane je bez uljepšavanja progovorila o golemoj emocionalnoj i fizičkoj cijeni koju je platila živeći u sjeni znanstvenog genija.

Četiri partnera u jednoj zajednici

Jedna od njezinih najsnažnijih izjava izravno sažima teret s kojim se godinama nosila. Jane je otkrila da njihov brak nikada nije bio intiman prostor dvoje ljudi, nego složena i iscrpljujuća zajednica.

'Istina je da smo u našem braku zapravo bili četvero: Stephen i ja, bolest motornog neurona i - fizika', izjavila je Jane, a donosi Guardian. Pojasnila je da čak i kad bi se uklonila teška dijagnoza, fizika bi i dalje bila dominantan faktor koji je gutao Stephenovu pažnju, vrijeme i energiju. Duhovito je dodala kako je i Einsteinova supruga svojedobno navela fiziku kao razlog za razvod.

Život na rubu ponora

Kako je bolest napredovala, Stephenovo tijelo postajalo je sve nemoćnije, dok je njegov intelekt dosezao svjetsku slavu. Za Jane je to značilo cjelodnevnu, iscrpljujuću brigu: hranila ga je, presvlačila, podizala, a istodobno se brinula o troje male djece - Robertu, Lucy i Timothyju te radila na vlastitom doktoratu kako bi sačuvala komadić osobnog identiteta.

Pritisak je u pojedinim trenucima bio nepodnošljiv. Jane je priznala kako su postojali dani tolikog fizičkog i psihičkog izgaranja da je razmišljala o najgorem, no djeca su joj uvijek bila razlog da nastavi dalje. Stephen je s vremenom odbijao priznati razmjere svoje ovisnosti o tuđoj pomoći, a Jane se suočavala s nerazumijevanjem okoline i rodbine koja je često podcjenjivala njezinu ulogu.

Ulazak novih ljudi i konačni rastanak

S godinama se intimni krug proširio. Krajem 1970-ih u njezin život ušao je glazbenik Jonathan Hellyer Jones, kojeg je upoznala u crkvenom zboru. On je isprva postao dragocjen obiteljski prijatelj i prijeko potrebna podrška u njezi Stephena, da bi se s vremenom među njima razvila ljubavna veza.

Istodobno, Stephen se tijekom 1980-ih, dok je pisao svjetski bestseler 'Kratka povijest vremena', zbližio s jednom od svojih njegovateljica, Elaine Mason. Početkom 1990. godine fizičar je napustio Jane i preselio se s Elaine, s kojom se kasnije i vjenčao. Jane se 1997. udala za Jonathana, s kojim je pronašla mir.

Gorak okus filmske slave

Kada je na temelju njezinih memoara snimljen film 'Teorija svega', Jane je otvoreno prigovorila načinu na koji je njihova drama prikazana. Istaknula je kako je film izostavio najteže trenutke - godine potpune izolacije, osjećaj bespomoćnosti i stalnu borbu sa sustavom za prikladnu njegu. Njezina priča ostaje svjedočanstvo o tome da iza povijesnih postignuća velikih umova često stoje nevidljive žrtve njihovih najbližih, koje su podnijele teret o kojem povijest rijetko govori.