Ako vam sobne biljke redovito uginu, postoji barem jedna utješna vijest – biljni svijet na Zemlji vjerojatno će opstati još nevjerojatno dugo. Prema novom istraživanju, posljednja biljka na našem planetu mogla bi nestati tek za oko 1,87 milijardi godina, kada će Sunce postati toliko sjajno da će Zemlja postati neprikladna za život kakav danas poznajemo
Do tog su zaključka došla dvojica planetarnih znanstvenika koji su pomoću računalnih simulacija procijenili koliko dugo Zemljina vegetativna biosfera – sav biljni svijet – može opstati. Rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu Journal of Geophysical Research: Atmospheres, prenosi Science Alert.
Prema procjenama znanstvenika, za otprilike dvije milijarde godina Sunce će biti oko 20 posto sjajnije nego danas. To će dramatično promijeniti uvjete na Zemlji, bilo zbog ekstremnog zagrijavanja površine, bilo zbog promjena u sastavu atmosfere koje će onemogućiti fotosintezu.
Biljke danas čine oko 80 posto ukupne biomase na Zemlji i za opstanak ovise o Sunčevoj svjetlosti, vodi i ugljikovom dioksidu (CO2). Upravo zato istraživače je zanimalo koliko će dugo naš planet moći osiguravati takve uvjete.
vezane vijesti
Dva moguća scenarija
Astrobiolog Jacob Haqq-Misra i planetarni klimatolog Eric Wolf iz istraživačkog instituta Blue Marble Space razvili su trodimenzionalni model kojim su simulirali razvoj Zemljine klime tijekom sljedeće dvije milijarde godina. Model uzima u obzir postupno povećanje sjaja Sunca, ali i promjene koncentracije ugljikova dioksida u atmosferi.
U prvom scenariju pretpostavlja se da prirodni geološki procesi učinkovito uklanjaju CO2 iz atmosfere. Iako temperatura ostaje relativno stabilna, biljke s vremenom ostaju bez dovoljno ugljikova dioksida za fotosintezu. U tom slučaju vegetacija bi nestala za oko 1,84 milijarde godina.
Drugi scenarij pretpostavlja sporije uklanjanje CO2, zbog čega njegova koncentracija ostaje dovoljna za fotosintezu. Međutim, temperatura na Zemlji nastavlja rasti sve dok prosječna globalna temperatura ne dosegne oko 65 Celzijevih stupnjeva, što nijedna kopnena biljka ne bi mogla preživjeti. Taj scenarij pomiče kraj biljnog života na približno 1,87 milijardi godina u budućnosti.
Biljke bi se mogle prilagoditi
Autori ističu da njihove simulacije imaju važno ograničenje – pretpostavljaju da se biljke tijekom tog razdoblja neće evolucijski mijenjati te da neće postojati nikakve tehnološke intervencije inteligentne civilizacije.
Ako bi se biljke uspjele prilagoditi novim uvjetima, njihov bi opstanak mogao biti znatno dulji. Znanstvenici čak razmatraju mogućnost da bi buduće biljke mogle razviti sposobnost regulacije vlastite temperature i tlaka te se postupno proširiti u više slojeve atmosfere.
U još spekulativnijem scenariju, život bi se mogao proširiti na Mjesec, komete ili druga tijela s manjom gravitacijom.
Može li tehnologija produljiti život Zemlje?
Istraživači spominju i moguće tehnološke zahvate koji bi jednog dana mogli usporiti zagrijavanje planeta. Među njima su raspršivanje reflektirajućih aerosola u gornjim slojevima atmosfere ili postavljanje golemih sjenila u svemiru koja bi smanjila količinu Sunčeve energije koja dolazi do Zemlje.
Još odvažnije ideje uključuju postupno pomicanje Zemljine orbite dalje od Sunca ili čak kontroliranje sjaja same zvijezde. Takvi prijedlozi za sada pripadaju području znanstvene fantastike. Autori zaključuju da bi Zemljina biosfera mogla opstati gotovo jednako dugo koliko i sami oceani, koji će također nestati tek kada Sunce postane dovoljno sjajno da ih ispari.
'Život na Zemlji iznimno je otporan, a ograničenja koja danas promatramo možda odražavaju samo sadašnje stanje biosfere, a ne njezine stvarne granice', zaključuju istraživači. 'Smatramo da je najizgledniji scenarij budućnosti našeg planeta taj da će život opstati barem onoliko dugo koliko bude postojala sama Zemlja.'
