Svakog proljeća u malo selo Čigoć, smješteno u srcu Parka prirode Lonjsko polje, iz Afrike se vraćaju bijele rode koje ondje nisu tek prolazni gosti. Gnijezde se na krovovima kuća i gospodarskih zgrada, toliko brojne da ih je često više nego stanovnika sela. Upravo zbog toga Čigoć već 32 godine nosi titulu prvog europskog 'Sela roda'
Za razliku od većeg dijela Europe, gdje rode gnijezda grade na drveću, liticama ili uz morsku obalu, u Čigoću su postale dio svakodnevice mještana.
'Ovdje rode svoja gnijezda grade na krovovima kuća i gospodarskih objekata, za razliku od drugih dijelova Europe gdje se uglavnom gnijezde u hrastovim šumama, na liticama ili uz more. Ovdje žive u neposrednom suživotu s ljudima', rekao je za Euronews Davor Anzil iz Informativnog centra Čigoć.
vezane vijesti
Lonjsko polje pravi je raj za ptice
Čigoć se nalazi u Parku prirode Lonjsko polje, oko 90 kilometara jugoistočno od Zagreba. Riječ je o najvećem zaštićenom močvarnom području u Hrvatskoj i jednom od najvažnijih europskih staništa za ptice.
Na tom području obitava oko 250 vrsta ptica, odnosno više od dvije trećine svih ptičjih vrsta zabilježenih u Hrvatskoj, uključujući bijele i crne rode.
Bogatstvo močvarnog ekosustava pruža rodama obilje hrane – od žaba, riba i zmija do kukaca – zbog čega parovi u Čigoću u prosjeku othrane tri do četiri ptića po gnijezdu. To je otprilike dvostruko više od europskog prosjeka, koji iznosi jedan do dva ptića.
Manje stanovnika, manje i roda
No posljednjih godina broj roda postupno opada, ponajprije zbog depopulacije sela. Kako stanovništvo stari, a mlađi se sele u gradove, sve je manje obrađenih poljoprivrednih površina na kojima rode pronalaze hranu.
Unatoč tome, preostali mještani ne pomišljaju ukloniti njihova gnijezda. 'Rode su ovdje bile prije mene i ne vidim zašto bih uklonio njihovo gnijezdo ili ih tjerao kada se iz godine u godinu vraćaju. To je njihov dom, a ja iznimno poštujem prirodu', rekao je umirovljenik Marijan Belošević.
Titula prvog europskog 'Sela roda' i danas je izvor ponosa za Čigoć, ali i podsjetnik da je u ovom dijelu Hrvatske moguć skladan suživot ljudi i divljih životinja.
