Mentalno zdravlje oblikuje složen splet čimbenika – od genetike i socijalno-ekonomskih uvjeta do načina života i psiholoških okolnosti. Međutim sve više istraživanja pokazuje da i okolišni faktori, posebno dugotrajna izloženost zagađenju, mogu potaknuti razvoj mentalnih poremećaja ili pogoršati njihove simptome.

Izloženost onečišćenom zraku tijekom trudnoće, djetinjstva i rane adolescencije povezana je s promjenama u strukturi i funkciji mozga. EEA navodi da gotovo sve znanstvene analize koje su proučavale odnos između zagađenja zraka i depresije pokazuju jasnu povezanost između dugotrajne izloženosti lošoj kvaliteti zraka i većeg rizika od depresije.

Dokazi su osobito snažni kada je riječ o finim lebdećim česticama (PM2.5) i dušikovom dioksidu (NO₂). Istraživanja također pokazuju da razdoblja izrazito loše kvalitete zraka često prate povećane stope depresije, a kratkotrajni vrhunci te izloženosti povezani su i s pogoršanjem simptoma shizofrenije, prenosi Euronews.

Buka ima ozbiljan utjecaj

Okolišna buka također može imati ozbiljan utjecaj na mentalno zdravlje te se većina istraživanja fokusira na onu koju stvara promet – cestovni, željeznički i zračni. Dugotrajna izloženost takvoj buci aktivira stresni odgovor organizma, što povećava razinu upalnih procesa i oksidativnog stresa u tijelu, a to može pogoršati mentalno zdravlje.

Promet na cestama najčešće se proučava u tom kontekstu te istraživanja pokazuju da svaki porast razine buke od 10 decibela donosi mali, ali mjerljiv porast rizika od depresije i anksioznosti. Buka zrakoplova pokazuje još snažniju povezanost s mentalnim poremećajima: jedno od istraživanja pokazalo je da se rizik od depresije povećava za oko 12 posto sa svakim porastom razine buke zrakoplova od 10 decibela.

EEA napominje da buka aviona izaziva veći osjećaj uznemirenosti nego drugi izvori buke iste jačine, a upravo ta razina iritacije može biti jedan od putova prema razvoju depresije i anksioznosti.

‘Osobe koje prijavljuju izrazitu razinu uznemirenosti gotovo dvostruko češće pate od tih poremećaja, pri čemu je buka zrakoplova najčešći izvor takvih reakcija’, navodi agencija. Osjetljivost na buku, dodaju stručnjaci, ponekad je čak snažnije povezana s mentalnim simptomima nego sama njezina razina.

Ranija istraživanja EEA također su pokazala da izloženost okolišnoj buci, osobito u kućnom okruženju, može biti povezana s većom učestalošću problema u ponašanju djece.

Opasnost od kemikalija

Izloženost određenim kemikalijama – čak i u malim količinama – također može imati negativne posljedice za mentalno zdravlje. EEA je analizirala istraživanja o njihovom utjecaju, uključujući teške metale, duhanski dim iz okoline, pesticide i kemikalije koje ometaju hormonski sustav.

Najdosljedniji dokazi pronađeni su za teške metale, osobito olovo, te za pasivno pušenje. Oba su čimbenika povezana s većim rizikom od depresije i shizofrenije, osobito kada izloženost nastupi tijekom trudnoće ili u djetinjstvu. Istraživanja također povezuju pesticide s povećanim rizikom od depresije, anksioznosti i shizofrenije.

Kemikalije koje remete hormonski sustav – poput bisfenola A (BPA) i per- i polifluoroalkilnih spojeva (PFAS) – mogu utjecati na ravnotežu hormona u tijelu, a prenatalna izloženost bisfenolu A povezana je s većim rizikom od depresije i anksioznosti u djetinjstvu.

Mentalni poremećaji već predstavljaju velik javnozdravstveni problem u Europi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svaka šesta osoba u Europi živi s nekim oblikom mentalnog poremećaja, a svaka treća pogođena osoba ne prima odgovarajuće terapije.

Mentalni poremećaji su u Europskoj uniji 2023. uzrokovali gubitak više od 11 milijuna godina zdravog života, odnosno godina koje bi ljudi inače proveli bez bolesti ili invaliditeta. Stručnjaci upozoravaju da bi se taj teret u nadolazećim godinama mogao povećati, osobito među mladima i ranjivim skupinama stanovništva.

Autor: L. Š., Foto: Freepik