Znanstvenici su analizirali gotovo 30 godina podataka kako bi otkrili kako se kitovi u sjevernom Atlantiku prilagođavaju klimatskim promjenama i rastućem ljudskom pritisku na oceane. Njihov zaključak je iznenađujuće optimističan: kitovi su pronašli način kako suživjeti u promijenjenim uvjetima – tako što su naučili bolje dijeliti hranu.
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Frontiers in Marine Science, bavilo se utjecajem klimatskih promjena na prehranu tri vrste kitova – perajara, grbavih kitova i malih kitova (minke) – u Zaljevu svetog Lovrijenca, jednom od ključnih hranilišta u sjevernom Atlantiku.
Znanstvenici su analizirali podatke prikupljene tijekom 28 godina, u razdoblju obilježenom porastom temperature mora, smanjenjem morskog leda i promjenama u dostupnosti plijena. Rezultati pokazuju da su se kitovi postupno prilagodili novim uvjetima tako što su promijenili prehranu i smanjili međusobnu konkurenciju, prenosi Euronews.
Kitovi mijenjaju jelovnik kako bi svi imali dovoljno
Kako bi otkrili što točno jedu, istraživači su analizirali više od tisuću uzoraka kože kitova, prikupljenih u tri razdoblja: od 1992. do 2000., od 2001. do 2010. te od 2011. do 2019. godine. Ti uzorci omogućili su im da rekonstruiraju prehranu kitova i njihovu ulogu u morskom hranidbenom lancu.
Pokazalo se da su se sve tri vrste s vremenom pomaknule prema prehrani bogatijoj ribom. Perajari su se tijekom 1990-ih uglavnom hranili krilom, no u 2000-ima su počeli češće loviti ribu poput kapelina, haringe i skuše. U posljednjem desetljeću sve se više okreću pješčanici i sjevernom krilu.
Mali kitovi zadržali su prehranu temeljenu na ribama na otvorenom moru, ali su s vremenom počeli češće konzumirati i morske račiće. Grbavi kitovi su pak tijekom cijelog razdoblja ostali vjerni nekolicini ribljih vrsta, no i oni su prilagodili omjere ovisno o dostupnosti.
Znanstvenici smatraju da ove promjene odražavaju smanjenje količine arktičkog krila, ali i iznimnu prilagodljivost kitova. ‘Vrlo pokretne vrste poput kitova mogu smanjiti konkurenciju tako što mijenjaju vrijeme ili mjesto hranjenja ili biraju drukčiji plijen unutar istog područja’, objašnjava glavna autorica studije Charlotte Tessier-Larivière.
Kitovi su, dakle, naučili dijeliti hranu kako bi svi mogli opstati.
Suradnja kao ključ opstanka
Promjena prehrane nije jedini trik koji kitovima pomaže da se nose s novim izazovima. Drugo istraživanje, koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta St Andrews, pokazalo je da je tzv. ‘mreža od mjehurića’ bila ključna za oporavak populacije grbavih kitova u sjeveroistočnom Pacifiku.
Riječ je o tehnici u kojoj kitovi zajednički ispuštaju mjehuriće zraka kako bi ribu ‘zarobili’ u gusto zbijene skupine, koje zatim lakše progutaju. Ta suradnja ne povećava samo učinkovitost lova, nego i otpornost cijele populacije. ‘To nije samo trik za lov, nego oblik prenošenja znanja koji jača otpornost cijele vrste’, ističe voditeljica istraživanja dr. Éadin O’Mahony.
Autor: L. Š., Foto: EPA / ANDRE COELHO
