Dok se Europa suočava sa sve intenzivnijim toplinskim valovima, stanovnici hrvatskog otoka Raba i dalje se oslanjaju na stoljećima stare navike koje im pomažu lakše podnijeti ljetne vrućine. Tradicijska arhitektura, uske kamene ulice i prilagođen dnevni ritam života pokazuju da se s visokim temperaturama može živjeti i bez stalnog oslanjanja na klimatizaciju
Rab, smješten na sjevernom Jadranu, poznat je po srednjovjekovnoj gradskoj jezgri, kamenim kućama i uskim ulicama koje već stoljećima pružaju prirodnu zaštitu od ljetnih vrućina. Ta kombinacija tradicijske arhitekture i životnih navika danas se pokazuje vrijednom uslijed sve češćih toplinskih valova.
vezane vijesti
Stanovnici kažu da su svoj svakodnevni život oduvijek prilagođavali najtoplijem dijelu dana. Poslovi na otvorenom obavljaju se rano ujutro ili predvečer, a tijekom poslijepodneva ostaje se u zatvorenim prostorima ili u dubokom hladu.
Turistička vodičica Kristina Maskarin ističe u razgovoru za Euronews da je današnja kultura dugotrajnog sunčanja zapravo novijeg datuma. Nekada su stanovnici otoka izbjegavali izravno izlaganje suncu tijekom najvećih vrućina, smatrajući to najjednostavnijim načinom zaštite od toplinskog stresa.
Važnu ulogu ima i tradicijska arhitektura, a kamene kuće građene su tako da zadržavaju svježinu i bez klima-uređaja. Tijekom dana zatvaraju se drvene škure da bi se spriječilo zagrijavanje unutrašnjosti, a prozori se otvaraju tek navečer, kada svježiji zrak prirodno rashlađuje prostorije.
Ni izgled stare gradske jezgre nije slučajan. Uske ulice stvaraju hlad tijekom većeg dijela dana, omogućujući stanovnicima i posjetiteljima kretanje bez dugotrajnog izlaganja izravnom suncu.
