Sjednicom su predsjedali predsjednici dvaju odbora Petar Selem i Nenad Stazić, a zastupnicima su se obratili Hrvoje Hribar, ravnatelj HAVC-a, Thierry Baujard i Tatjana Aćimović, stručnjaci za audiovizualne financije, Antonio Nuić, predsjednik DHFR-a, i Vinko Brešan iz Koordinacije HRUP-DHFR za elektroničke medije. Sjednici su, uz članove obaju odbora i saborskih zastupnika, prisustvovali ministar kulture Jasen Mesić, državna tajnica u Ministarstvu kulture Nina Obuljen i bivši ministar kulture Božo Biškupić

HRT opstruira provođenje tog zakona

'Za realizaciju tog programa potrebno je da HAVC i Ministarstvo kulture nastave operativno surađivati i to na način na koji su radili i dosad. Također su nam potrebni mediji da oglase ovu ideju, a za političku integraciju ovog programa nužno nam je potreban Hrvatski sabor', naglasio je Hrvoje Hribar. 'Ovaj sektor neće profunkcionirati sve dok ga i Sabor ne ugleda kao cjelinu i dok ne podrži cjelovito koordiniranje ovim sektorom. Odgovornost saborskih zastupnika je u ovom smislu ogromna. Audiovizualna ekonomija mora funkcionirati na način da se rentabilni dijelovi razvijaju da bi mogli pomagati one koji su neprofitni – poput arhiva ili filmskog obrazovanja - ili su pak nekomercijalni, poput umjetničkog filma.' Nadalje naglašava: 'To je ideja zapisana u Zakonu koji je ovaj parlament donio. Frustrirani smo činjenicom da HRT opstruira provođenje tog zakona i programa, a pri tome mislimo na financijsku, kadrovsku, kreativnu, medijsku i personalnu blokadu. Stoga molimo sve prisutne da nam pomognu da se dogode nužne promjene.' Hrvoje Hribar je dodao da je bitno da se što prije dogode promjene na HRT-u, jer u protivnom nepovratno ćemo izgubiti javnu televiziju, sav kulturni prinos i financijsku zaradu koja u izvoznom dijelu ima veliku mogućnost.

Tatjana Aćimović, koordinatorica radne skupine za mjere poticaja izvoza usluga u AV industriji, istaknula je nužnost uvođenja poreznih poticaja. Na početku je dala naglasak njemačkim iskustvima uvođenja poreznih poticaja 2007. godine, istakavši da su njihovi ciljevi i motivi istovjetni s trenutnim nastojanjima HAVC-a, struke i Ministarstva kulture RH.

Aćimović je navela i neke konkretne podatke: Njemačka od 2007. godine rezervira 60 milijuna eura godišnje za povrat producentima u obliku trogodišnjeg plana, za period 2007-2009. Taj isti sustav ponovljen je i za period 2010-2012. (ista visina sredstava) u kojem će se proizvesti audiovizualno djelo na teritoriju Njemačke. U prvom (trogodišnjem) periodu proizvedena su 302 audiovizualna djela kojima su odobreni porezni poticaji (193 njemačke koprodukcije i 109 inozemnih koprodukcija), a za njihovu proizvodnju u Njemačkoj je potrošeno 1,1 milijardu eura.

Povećati broj stranih koprodukcija

Osvrnuvši se na stanje u Hrvatskoj, Tatjana Aćimović iznosi: 'Brojni upiti za snimanjem filmova u Republici Hrvatskoj i dalje redovito stižu s adresa europskih i svjetskih producenata, no, zbog nepostojanja mjera poticaja, produkcije se odvijaju u drugim zemljama. Cilj nam je oživjeti inozemna ulaganja u hrvatski audiovizualni sektor te povećati broj snimljenih filmova u Republici Hrvatskoj donošenjem cjelovitog sustava mjera i poticaja za producente koji realiziraju svoje projekte u RH, koristeći ovdašnje lokacije i tehničke i kreativne usluge domaće audiovizualne industrije te pozicionirajući tako Hrvatsku kao zemlju za snimanje.'

Thierry Baujard, stručnjak za audiovizualne financije, ističe kako stvari funkcioniraju u Europi i svijetu: 'Poticaji se realiziraju preko poreznih poticaja na način da zemlje koje su uvele navedene poticaje vrate (u prosjeku) od 20 do 25 posto visine troškova producentu koji je proizveo (u cijelosti ili dijelom) film ili TV seriju na njihovom teritoriju. Obaveza producenta je da sva planirana sredstva utroši u navedenoj zemlji tako da ih ulaže u audiovizualnu proizvodnju zemlje u kojoj snima te da uposli njezin ljudski potencijal.'

Zaustaviti propadanje HRT-a

Vinko Brešan, iz Koordinacije HRUP-DHFR za elektroničke medije, ponajviše se osvrnuo na odnose komercijalnih i javnih televizija prema programu, definiranje javnih potreba građana vezano za HRT, nepoštivanje Zakona na HRT-u te zaustavljanje propadanja HRT-a.

Brešan je istaknuo da je dužnost i odgovornost saborskih zastupnika zaustaviti propadanje HRT-a: 'Odgovornost je upravo na vama – saborskim zastupnicima. Vi možete hitno prekinuti ovo predugo privremeno stanje na HRT-u s v.d. ravnateljstvom. Vi možete u kratkom roku uspostaviti normalne odnose na javnoj televiziji. Vi izabirete Programsko vijeće, a ono pak bira ravnatelja koji može i mora napraviti iskorak prema javnoj televiziji. Novi ravnatelj HRT-a mora biti osoba koja ni na koji način nije kompromitirana nekim upitnim dosadašnjim javnim djelovanjem, pogotovo upitnim javnim djelovanjem na televiziji, a istovremeno mora biti osoba koja će biti predstavnik znanja, znanja u području televizijske proizvodnje, znanja koje će dati televiziji mogućnost da iza sebe ostavi vrijedna djela.'

Nakon završetka izlaganja zaredale su se riječi podrške programu mnogih zastupnica i zastupnika i članova odbora. Hrvoje Hribar na kraju je pozdravio okupljene te zaključio skup riječima: 'HRT nije samo središte kreativne industrije, već je trenutno naše najveće poduzeće. Ukoliko ostane u rukama ljudi koji ga trenutno vode, neće preživjeti. Nemojmo dopustiti da se to dogodi!'