U KINU EUROPA

Filharmonija i 'Nosferatu' - jedinstven umjetnički doživljaj

27.02.2013 u 12:00

Bionic
Reading

Koncert Zagrebačke filharmonije uz projekciju klasika nijemog filma 'Nosferatu' u kinu Europa jedinstven je umjetnički doživljaj, iz kojega je pomalo neočekivano i potpuno uvjerljivo Filharmonija izašla pobjednički, dok se Murnauov klasik strave i užasa ispostavlja kao slabije djelo velikog redatelja

Kao što su na početku najavili ravnatelj Zagrebačke filharmonije Miljenko Puljić i producent kina Europa i ZFF-a Hrvoje Laurenta, ideja za projekt Filmharmonija nastala je zbog želje za povezivanjem dviju kulturnih institucija metropole. Dogovoren je ciklus projekcija nijemih filmova uz orkestralnu glazbenu pratnju uživo, a sve je započelo sinoć u kinu Europa prikazivanjem 'Nosferatua', klasika strave i užasa iz 1922. godine.

Film F.W. Murnaua zapravo je prva filmska adaptacija slavnog romana 'Dracula' Brama Stokera, no kako redatelj nije uspio dobiti autorska prava na knjigu, odlučio je drsko 'posuditi' cijeli njen zaplet za svoju filmsku priču, 'simfoniju strave', kako glasi podnaslov 'Nosferatua'. Iz današnje perspektive 'Nosferatu' izgleda prilično zastarjelo, za razliku od mnogih drugih klasika iz ere nijemog filma, a ispostavlja se i kao jedno od slabijih djela velikog filmskog autora Murnaua, čiji je kreativni vrhunac neupitni 'Zora' iz 1927.

S druge strane, ne treba zaboraviti ograničenja koja je izostanak zvuka stvarao autorima nijemog filma, što se na trenutke jasno vidi, primjerice u kadrovima kada Murnau prikazuje riječne brzace pod prozorima ukletog dvorca vampirskog grofa Orloka. Da je režiser na raspolaganju imao zvuk, mogao je huk vode dočarati njime, a ovako je primoran napustiti na trenutak svoju primarnu scenu i pokazati rijeku te se onda vratiti pokušajima nesretnog mladog Huttera (kod Stokera se taj lik preziva Harker) da pobjegne iz vampirskog dvorca.

Zanimljivo je i vidjeti promjenu načina prikazivanja vampira na filmu, naročito za generaciju odraslu na filmovima iz serijala 'Sumrak', u kojima su vampiri mladi, lijepi i neodoljivo seksualno privlačni, dok je Murnauov grof Orlok (u vječno fascinantnoj izvedbi Maxa Schrecka) falusoidno čudovište, više insekt nego nešto poput ljudskog bića ili barem mrtvog neljudskog bića. Dramaturški gledano, 'Nosferatu' je na trenutke nedovoljno uvjerljiv, a pati i od viška likova, čega je najbolji primjer Murnauova verzija Van Helsinga, u filmu profesor Bulwer. Od lovca na vampire i jedine osobe koja prepoznaje i shvaća što grof Dracula/Orlok doista jest u romanu u filmu je isti lik potpuno izlišan te ima jednu scenu u kojoj svojim učenicima pokazuje biljku mesožderku, a drugu na samom kraju, kada dolazi konstatirati smrt Hutterove zaručnice Ellen.

No sve to uopće ne znači da prvo izdanje Filmharmonije u kinu Europa nije bilo događaj vrijedan posjeta, i to zahvaljujući orkestru pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića, koji je precizno u odnosu na filmska događanja te vrlo dinamično i poletno odsvirao originalnu partituru Hansa Erdmanna. Ono što bismo danas nazvali soundtrack filma fantastično je napisano djelo orkestralne glazbe koje svojom raznolikošću tema i glazbenih motiva zavređuje slušanje i odvojeno od filma za koji je nastalo. Naravno, kombinacija projekcije filma na platnu uz glazbenu izvedbu uživo stvara posebnu atmosferu svečanosti, kao i sinergiju slike i zvuka koja – bez obzira na mane 'Nosferatua' – kreira fascinantnu atmosferu za gledatelje.

'Filharmonija' se nastavlja 27. i 28. veljače i 1. ožujka dodatnim projekcijama 'Nosferatua' uz glazbenu pratnju Filharmonijskog orkestra, a nakon toga slijedi prikazivanje drugih klasika nijemog filma. Nadamo se 'Metropolisu' Fritza Langa (u Lisinskom je, doduše, već bio prikazan uz pratnju Njemačkog filmskog orkestra Babelsberg i Simfonijskog orkestra HRT-a) i 'Oklopnjači Potemkin' Sergeja Eisensteina