Iako cijeli život slušamo kako je našem organizmu prijeko potreban unos vitamina i minerala putem svježeg voća i povrća, čini se kako u današnje vrijeme i nije savjet kojeg bi se trebali pridržavati.

Provedena istraživanja pokazuju sve veći udio perfluoralkilnih i polifluoroalkilnih tvari (PFAS), poznate i kao 'vječne kemikalije', a koji se nakupljaju u okolišu, ali i u našem organizmu te ih je iznimno teško odstraniti.

Riječ je zapravo o tvarima koje čine više od 4700 kemikalija, odnosno skupinu umjetnih kemikalija u širokoj upotrebi, koje se kroz vrijeme nakupljaju u ljudima i okolišu, a nazivaju se 'vječnima' jer su iznmno postojane u našem okolišu i tijelima. Ono što je najgore od svega je da mogu uzrokovati i zdravstvene probleme, poput oštećenja jetre, bolesti štitnjače, pretilosti, problema s plodnošću, ali i karcinom.

Najviše PFAS kemikalija pronađeno je u jagodama, a nakon toga slijede breskve, marelice, kruške i trešnje, dok su od voća proizvedenog izvan EU najviše kontaminirani stolno grožđe i banane.

Kada je riječ o povrću, na prvom su mjestu, kako se vidi na infografici, krastavci, a potom slijede paprike, patlidžani, peršin i zelena salata, dok je na dnu liste luk i češnjak.

Ako gledamo države Europske unije koje proizvode voće i povrće, najviše 'vječnih kemikalija' ima u proizvodima iz Belgije i Nizozemske, nakon čega slijede Austrija, Španjolska, Portugal i Grčka. Hrvatska je na 14. mjestu, a na dnu lsite su Slovenija, Finska i Rumunjska.

Od država izvan EU, najkontaminiranije voće i povrće dolazi iz Kostarike te Indije.