Hrana u avionu često je na lošem glasu, no za njezin neobičan okus možda uopće nije kriv kuhar. Znanstvenici su utvrdili da specifični uvjeti tijekom leta mogu promijeniti način na koji naša osjetila doživljavaju hranu i piće, zbog čega slatko može djelovati manje slatko, dok neki drugi okusi dolaze više do izražaja
Ako vam se ikada učinilo da omiljeno piće ili hrana u avionu imaju drukčiji okus nego na tlu, niste to umislili. Način na koji doživljavamo slatkoću, slanoću i druge okuse tijekom leta doista se može promijeniti, a za to su zaslužni specifični uvjeti u avionskoj kabini. Osim tlaka, važnu ulogu ima i nešto što možda ne biste očekivali - buka avionskih motora.
Eksperimentalni psiholog Charles Spence, profesor sa Sveučilišta u Oxfordu, istraživao je kako zvuk utječe na naš doživljaj hrane. Njegov je rad pokazao da konstantna buka kakvoj smo izloženi tijekom leta može prigušiti određene okuse.
Zašto slatko u avionu više nije toliko slatko?
Buka avionskih motora može smanjiti našu percepciju slatkoće, što bi moglo objasniti zašto izrazito slatko gazirano piće tijekom leta ponekad nema okus kakav očekujemo, piše LadBible.
Međutim, nisu svi okusi jednako pogođeni. Dok slatkoća može postati manje izražena, umami - bogat okus karakterističan za mnoge slane namirnice, u takvim uvjetima može doći više do izražaja.
Upravo zato namirnice bogate umamijem mogu biti zahvalan izbor za avionske jelovnike. Među njima su rajčice, gljive i parmezan, ali i druge namirnice intenzivnog, pikantnog okusa.
Neki zračni prijevoznici otišli su i korak dalje pa su eksperimentirali s pićima posebno prilagođenima konzumaciji na velikim visinama. British Airways je 2014. predstavio i koncept 'Sound Bites', u sklopu kojeg su putnici tijekom obroka mogli slušati posebno odabranu glazbu koja je trebala utjecati na njihov doživljaj hrane.
Čak i ono što slušamo može utjecati na okus
Spence je s drugim znanstvenicima istraživao i vezu između različitih tonova i percepcije okusa. Rezultati su pokazali da viši tonovi mogu pojačati doživljaj slatkoće, dok niži mogu naglasiti gorčinu.
Važan je čak i zvuk koji proizvodi sama hrana. Hrskavost koju čujemo dok nešto grizemo može utjecati na našu procjenu svježine i okusa namirnice. Često kažemo da 'prvo jedemo očima', ali način na koji doživljavamo hranu zapravo je rezultat suradnje više osjetila, uključujući sluh.
Važni su i uvjeti u avionskoj kabini
Buka ipak nije jedini razlog zbog kojeg nam obrok na desetak kilometara iznad tla može biti drukčiji. Važnu ulogu imaju i tlak te drugi uvjeti u kabini.
Bivša stjuardesa Mandy Smith za LADBible je objasnila da problem ne mora nužno biti u samoj hrani. 'Nije stvar u tome da je hrana loša, nego su vaši okusni pupoljci drukčiji dok ste u zraku', rekla je.
Na promijenjenu percepciju slatkog i slanog upozorio je i Russ Brown iz American Airlinesa. 'Okus je kombinacija različitih osjeta, a naša percepcija slanog i slatkog smanjuje se kada se nalazimo u kabini pod tlakom', objasnio je za BBC.
Kombinacija tlaka, buke i specifičnih uvjeta u kabini tako može promijeniti način na koji doživljavamo isti obrok. Zbog toga hrana bogata umamijem i snažnijim okusima može bolje 'funkcionirati' tijekom leta, dok slatka i blaga jela mogu djelovati manje intenzivno.
Stoga, ako vam sljedeći put u avionu omiljeno piće bude neobično bezukusno ili vam se učini da obroku nešto nedostaje, krivac možda nije kuhar. Na visini se ne mijenja samo okruženje u kojem jedemo - mijenja se i način na koji naša osjetila doživljavaju ono što se nalazi na tanjuru.