Novo veliko istraživanje pokazalo je povezanost između vremena prvog i posljednjeg dnevnog obroka te rizika od prerane smrti. Rezultati sugeriraju da bi raniji doručak mogao biti povoljniji, dok vrlo kasno jedenje – osobito nakon ponoći – nije bilo povezano s najboljim zdravstvenim ishodima.

Znanstvenici su analizirali podatke 31.044 odrasle osobe u dobi od 40 godina i više iz američkog National Health and Nutrition Examination Surveyja (NHANES), prikupljene između 1999. i 2018. Sudionici su praćeni medijanom od 8,6 godina, a tijekom tog razdoblja zabilježeno je 7129 smrti.

Kada je najbolje doručkovati?

Kao referentnu skupinu istraživači su uzeli osobe koje su prvi obrok jele između 7 i 8 sati ujutro.

U usporedbi s njima, oni koji su prvi put jeli između 8 i 10 sati imali su oko 10 posto viši relativni rizik od smrti tijekom praćenja. Kod doručka između 10 i 12 sati povezanost je bila još izraženija, a kod onih koji su prvi obrok jeli tek nakon podneva zabilježen je 29 posto viši relativni rizik.

Autori su izračunali i moguću razliku u očekivanom životnom vijeku. Za osobu u dobi od 50 godina prvi obrok nakon 12 sati bio je povezan s prosječno 2,46 godina kraćim procijenjenim životnim vijekom u odnosu na referentnu skupinu. To, međutim, ne znači da će preskakanje doručka nekome automatski 'oduzeti' dvije i pol godine života. Takvi rezultati predstavljaju statističke povezanosti na razini promatrane populacije, a na dugovječnost istodobno utječe velik broj čimbenika.

A kada večerati?

Zanimljivi rezultati pojavili su se i kod posljednjeg obroka u danu.

Najpovoljnija povezanost u ovoj studiji zabilježena je kod ljudi koji su posljednji obrok jeli između 19 i 20 sati. U usporedbi s njima, posljednji obrok prije 19 sati bio je povezan s 13 posto višim relativnim rizikom ukupne smrtnosti, dok je jedenje nakon ponoći bilo povezano s 27 posto višim rizikom.

Kod 50-godišnjaka je posljednji obrok nakon ponoći bio povezan s prosječno 2,35 godina kraćim procijenjenim životnim vijekom u usporedbi s referentnom skupinom.

To je zanimljivo jer sugerira da odgovor možda nije tako jednostavan kao 'večerajte što ranije'. Rezultati ove studije više upućuju na važnost usklađenog i relativno stabilnog ritma obroka.

Zašto bi vrijeme obroka uopće bilo važno?

Jedno od mogućih objašnjenja krije se u našem cirkadijalnom ritmu, unutarnjem 24-satnom satu koji, osim sna i budnosti, sudjeluje u regulaciji metabolizma, hormona i probave.

Vrijeme u koje jedemo jedan je od signala koji pomažu tijelu održavati taj ritam. Jedenje u vrijeme kada je organizam biološki manje pripremljen za unos hrane – primjerice vrlo kasno noću – moglo bi utjecati na metaboličke procese. Aktualni stručni pregled također navodi da usklađivanje obroka s dnevnim cirkadijalnim ritmom potencijalno može koristiti metaboličkom zdravlju, premda su klinički dokazi još ograničeni.

Novo istraživanje nije jedino koje povezuje kasnije obroke sa zdravstvenim ishodima. Ranija longitudinalna studija na gotovo 3000 starijih odraslih osoba također je utvrdila povezanost kasnijeg doručka s većom smrtnošću, iako autori upozoravaju da kasnije jedenje može biti i pokazatelj drugih zdravstvenih problema.

Ne treba namještati alarm za 7 sati zbog jednog istraživanja

Unatoč zanimljivim rezultatima, autori nove studije ne tvrde da postoji univerzalni 'magični sat' u kojem svi moramo jesti.

Istraživanje je opservacijsko, a vrijeme obroka procijenjeno je na temelju 24-satnog prisjećanja na prehranu. Osobe koje doručkuju ranije mogu se od onih koje prvi obrok jedu u podne razlikovati i po nizu drugih navika i zdravstvenih karakteristika. Zato rezultate nije dobro pretvoriti u pravilo prema kojem doručak u 7.30 sati jamči dugovječnost, a onaj u 10 sati predstavlja zdravstveni rizik. Ono što istraživanje dodaje sve većem broju dokaza jest puno šira ideja: zdravlje možda ne određuje samo ono što jedemo, nego i ritam prema kojem jedemo.