Agencija za promidžbu i odnose s javnošću Dhar media, prepoznatljiva po specifičnom načinu poslovanja – dharmičkom menadžmentu, u Zagreb dovodi jednog od najtraženijih menadžerskih konzultanata na području vođenja, Robina Sharmu koji će 20. veljače 2014. održati trosatno predavanje na temu 'Vođa bez titule' u prostoru Hypo Centra.

'Vodstvo nije titula. To je stil života. Živi ga', kaže Robin Sharma ističući to kao jedno od načela svoje filozofije prema ideji 'vođenja bez titule' koju primjenjuju mnoge korporacije i vođe diljem svijeta.

Na poslovnom seminaru 'Vođenje bez titule' predavanje će održati i hrvatski menadžeri i konzultanti na temu vođenja i komunikacije: Jadranka Boban Pejić, CEO Biovega, mr. sc. Damir Jugo, dekan Edward Bernays - Visoke škole za komunikacijski menadžment i prof. dr. sc. Davor Perkov, profesor Visoke poslovne škole Libertas Zagreb koji u intervjuu otkrivaju svoj stav o 'Vođenju bez titule', pozadinu komunikacija u hrvatskim tvrtkama, usporedbu suvremenih stilova vođenja u hrvatskim tvrtkama te otkrivaju cilj seminara i njegovu tematiku.

'Vođa bez titule' vrlo je snažna teza, a evo kako ju Jadranka Boban Pejić, CEO Biovege komentira: 'S obzirom na to da autor navodi da je to demokratizacija liderstva, doživljavam je na način da je od vlastite pozicije puno važnije ono što sami radimo, puno više o nama govore naši postupci nego same riječi. Svojim vlastitim primjerom, a to znači brigom o sebi, jačanjem i stalnim evoluiranjem šaljemo najbolji primjer drugima. Pri tome, umjesto arogancije, poželjnije je prakticirati poniznost i spremnost ka češćem slušanju nego pričanju.'

Mr. sc. Damir Jugo, dekan Prve visoke poslovne škole Edward Bernays navodi kako komunikacijske funkcije u hrvatskim tvrtkama polako zauzimaju sve važnije funkcije, ali njihova današnja pozicija nije odgovarajuća. 'Odnosi s javnošću funkcija su upravljanja koja mora imati važnu ulogu u upravljanju tvrtkama, ali se u svijesti hrvatskih menadžera ta uloga očigledno nije na razini kojoj bi morala biti. Komunikacije i odnosi s javnošću ne donose rezultat preko noći i ne mogu se kvantificirati odnosno iskazati u brojkama što je još uvijek najvažnije domaćim menadžerima. Rezultati odnosa s javnošću vide se dugoročno, a prosječni domaći 'upravljač' nažalost će prednost uglavnom dati kratkoročnom rezultatu ispred onog dugoročnog. Međutim, perspektiva komunikacija i odnosa s javnošću u hrvatskim tvrtkama je nedvojbeno svjetla, a ove će funkcije sve više i više zauzimati važne pozicije.'

Danas su komunikacije u hrvatskim tvrtkama još marginalizirane, a pitanje koje se neminovno postavlja je zašto u Hrvatskoj ne postoji svijest o njihovoj važnosti.

Odnosi s javnošću su funkcija upravljanja koja mora imati važnu ulogu u upravljanju tvrtkama, ali se u svijesti hrvatskih menadžera ta uloga očigledno nije na razini kojoj bi morala biti. Komunikacije i odnosi s javnošću ne donose rezultat preko noći i ne mogu se kvantificirati odnosno iskazati u brojkama što je još uvijek najvažnije domaćim menadžerima. Rezultati odnosa s javnošću vide se dugoročno, a prosječni domaći 'upravljač' nažalost će prednost uglavnom dati kratkoročnom rezultatu ispred onog dugoročnog. Međutim, perspektiva komunikacija i odnosa s javnošću u hrvatskim tvrtkama nedvojbeno je svijetla, a ove će funkcije sve više i više zauzimati važne pozicije', smatra mr. sc. Damir Jugo, dekan Prve visoke poslovne škole Edward Bernays.

Izlaganje prof. dr. Davor Perkov, profesor na Visokoj poslovnoj školi Libertas najavljeno je izjavom: 'Učinkovito vođenje u novoj ekonomiji ne temelji se na formi i strogoj hijerarhiji već na stvaranju poticajnog radnog okruženja i pretpostavki za individualni razvoj zaposlenika. Ovo je vrijeme za lidere koji daju podršku i integriraju, koje resi kvaliteta i duhovnost, koji utjelovljuju viziju i vrijednosti te koji donose perspektivu i poslove organizaciji.'

Za razliku od upravljanja koje mora dati odgovore na mnoga pitanja, leadership (vođenje) funkcija je postavljanja pitanja, napominje prof. dr. Davor Perkov i dodaje: 'Prvo i najvažnije pitanje za svakoga vođu je: što namjeravamo biti? Dakle, ne 'što ćemo učiniti?'. Zapravo, fokusom na viziju i stvaranje velike slike, vođe ni ne trebaju brinuti za detalje jer će to (u)činiti svi ostali.'

Ključ suvremenog vođenja djelotvorno je komuniciranje priče, optimizma i nade u perspektivnu budućnost organizacije. To znači da vođa najprije mora osvojite srce zaposlenika, a tek onda njihov um. Bitne pretpostavke za uspješne ishode gospodarskih aktivnosti jesu: a) realna vizija budućnosti i osjećaj za vrijednosti, b) snažna organizacijska kultura koja potiče pozitivno ponašanje i privlači talente; c) visoka razina komunikacije s ljudima i sposobnost motiviranja; d) učinkovito delegiranje za iskorištenje kreativnih potencijala i znanja suradnika. Da bismo u novoj ekonomiji učinkovito odgovorili na poslovne izazove koji zahtijevaju promptnu činidbu i upravljanje promjenama, stvarna preobrazba načina razmišljanja i ponašanja mnogih naših gospodarskih lidera je – imperativ!' zaključuje prof. dr. Davor Perkov, profesor na Visokoj poslovnoj školi Libertas.

Prof. dr. Davor Perkov, profesor na Visokoj poslovnoj školi Libertas naglašava kako je istina uvijek ispravan, ali ponekad složeniji i izazovniji put kad je u pitanju komunikacija i u poslovanju, ali i svakodnevnom životu. No zašto se onda u komunikaciji ne vodimo tim načelom, pogotovo kad se radi o poslovanju? 'Često govorimo kako je danas više nego ikad jednostavnije provjeriti istinitost neke informacije zbog brzog razvoja tehnologije, pogotovo one komunikacijske i stoga je ova teza o istini kao temelji komunikacije važnija nego ikad. Međutim, tvrtke, političari i ostali akteri komunikacije u javnom prostoru često stvore dojam vlastite neiskrenosti zbog načina na koji nešto komuniciraju, a ne toliko zbog sadržaja što komuniciraju. U procesu stvaranja dojma o nekoj tvrtci ili pojedincu mnogo veću ulogu igra način na koji oni komuniciraju nego ono što komuniciraju, a upravo u nerazumijevanju ove važne činjenice možemo tražiti razloge zašto se ponekad iskrivljavanju ili skrivanju istine daje prednost ispred jasnog i glasnog komuniciranja istine, ali na odgovarajući način', kaže prof. dr. Davor Perkov, profesor na Visokoj poslovnoj školi Libertas.

Usporedimo li suvremene stilove vođenja u hrvatskim tvrtkama, koji je ipak najčešći stil vođenja u među hrvatskim menadžerima i koliku ulogu ima strah u funkciji oružja današnjih menadžera? 'Prema istraživanjima koja sam nedavno proveo sa studentima, menadžeri u Hrvatskoj najčešće kombiniraju participativni (sudjelujući) i konzultativni (savjetodavni) stil vođenja, a direktni (izravni) i delegirajući (osnažujući) stil koriste nešto manje. Gotovo podjednaka zastupljenost svakog od četiri stila zorno pokazuje da stil ovisi o situaciji u kojoj se organizacija nalazi, o značajkama vođe, menadžera i zaposlenika, o raspoloživim resursima, vremenu i kvaliteti informacija. Stil vođenja je često kombinacija direktnog (vođa jasno kaže što, gdje, kako i kada učiniti, uz neposredni nadzor nad rezultatima) i konzultativnog (vođa podržava ljude, sluša ih, pruža potporu i ohrabrenje, olakšava rješavanje problema ili donošenje odluka).

Po ovome se hrvatski menadžeri ne razlikuju od inozemnih. Jasno je da se izravni stil vođenja temelji na moći i snazi liderske pozicije,uz čvrstu kontrolu i fokus na ostvarivanje rezultata pri čemu vođa može igrati i na kartu straha kod zaposlenika. No, etičko pitanje koje se pritom nameće jest koliko je poslovna situacija zaista ozbiljna i jesu li istražene sve druge mogućnosti, prije nego vodstvo zaprijeti zaposlenicima isključivošću i drakonskim mjerama, inzistirajući pritom na bespogovornoj poslušnosti, mikromenadžmentu jednosmjernoj komunikaciji. Kod nas mnogi menadžeri krizu koriste upravo za autoritarni pristup vođenju što u većini slučajeva smatram pogrešnim i neopravdanim. Zato recesija u Hrvatskoj i traje već šestu godinu zaredom! Tome usprkos, kod nas ima puno pozitivnih primjera koji pokazuju da se može uspješno poslovati kompetentnim vođenjem i istinskom brigom za zaposlenike, a ne strahovladom i jednoumljem', objašnjava prof. dr. Davor Perkov, profesor na Visokoj poslovnoj školi Libertas.