STARA DILEMA

Što je štetnije - maslac ili margarin?

12.06.2011 u 12:15

Bionic
Reading

Maslac ili margarin? I danas se to pitaju mnogi, nakon što su proteklih desetljeća zdravstveni autoriteti jednu pa drugu namirnicu proglašavali štetnom. Međutim, prema riječima nutricionistice dr. sc. Darije Vranešić-Bender, ni margarin ni maslac nisu nezdravi u umjerenim količinama

Margarin se dobiva od biljnih ulja, pa je bogat nezasićenim masnim kiselinama i siromašan potencijalno štetnim zasićenim masnim kiselinama, a obogaćen je vitaminima topivim u masti i ne sadrži kolesterol. Prije petnaestak godina uočeno je da transmasne kiseline koje nastaju hidrogeniranjem biljnih ulja, odnosno tijekom proizvodnje margarina imaju izrazito štetno djelovanje na krvne žile.

'Stoga su unazad pet godina proizvođači izbacili nepoželjne transmasne kiseline iz margarina', kaže dr. Vranešić-Bender. Maslac je, pak, izrazito bogat zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom čiji je unos također potrebno ograničiti, ali je i bogat korisnim masnoćama poput konjugirane linolenske kiseline te vitaminima topivim u masti.

Idealno

Idealan udio masnog tkiva u organizmu zdrave osobe iznosi 12-20 posto za muškarce i 20-30 posto za žene. Ljudsko je tijelo sposobno sintetizirati sve potrebne masne kiseline osim dviju: linolne i linolenske kiseline. Te se kiseline nazivaju esencijalnima i nužno ih je osigurati prehranom.

Dobre i loše

Pretjeran unos zasićenih masti (iz životinjskih izvora) povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i pretilosti, pa zasićene masti (s transmasnim kiselinama) zovemo 'lošim' mastima. Jednostruko i višestruko nezasićene masti imaju cijeli niz pozitivnih učinaka na zdravlje i smatraju se 'dobrim' mastima.

Light

Margarini najčešće sadrže niz masnih kiselina potrebnih organizmu. 100 grama, ovisno o proizvodu, osigurava 18-22 grama zasićenih masti, 16-21 grama jednostruko nezasićenih masti te 8-24 grama višestruko nezasićenih masti. Iznimka su light margarini - zbog smanjenog udjela masti, sadrže i upola manje zasićenih i jednostrukonezasićenih masti, dok je sadržaj višestrukonezasićenih masti očuvan.

Proizvođači su uglavnom izbacili nepoželjne transmasne kiseline iz margarina u zadnjih nekoliko godina
Energija

Preporuke govore da svakodnevnom prehranom treba osigurati 30 posto energije iz masti. Pritom se ne treba toliko zamarati kvantitetom, važnije je obratiti pažnju na kvalitetu. Do 10 posto trebaju činiti zasićene masti, a 20 posto nezasićene. Masti su koncentrirani izvor energije: 1 gram masti osigurava devet kilokalorija, a 1 gram ugljikohidrata odnosno bjelančevina osigurava četiri kilokalorije.

Za djecu

Zasićene masti služe uglavnom kao izvor energije, a nezasićene za izgradnju staničnih struktura. Dok su zasićene masti neophodne u prehrani osoba koje se bave teškim fizičkim radom i sportom, dojenčadi i djeci, adolescentima te trudnicama i dojiljama potrebne su velike količine nezasićenih masti.

Štetno

90-ih godina otkrilo se da transmasne kiseline nisu dobre za zdravlje srca i krvnih žila - snizuju razinu HDL ('dobrog') kolesterola u krvi istodobno povisujući razinu ukupnog i LDL ('lošeg') kolesterola

142 godine

Margarin je nastao 1869. godine i do danas je prošao brojne promjene. Proizvodi se od biljnog ulja i čvrstih biljnih masti tehnološkim procesom.