Kao posljednji dan Vazmenog trodnevlja, koje čini zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom petkom, Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu. To je dan koji nas uvodi u najveći kršćanski blagdan - Uskrs, a obilježen je dubokom tišinom, molitvom i iščekivanjem
Sva tri dana Vazmenog trodnevlja, Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota, s razlogom se nazivaju 'svetima' ili 'velikima'. Oni omogućuju vjernicima ponovno proživljavanje središnjeg događaja kršćanskog otkupljenja te ih uvode u samu srž vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista. Ti dani doslovno čine srce i stožer čitave liturgijske godine.
Baš kao i na Veliki petak, ni tijekom dana na Veliku subotu nema svete mise niti pričešćivanja. Crkve su ogoljene, oltar ostaje i dalje nepokriven, a nisu predviđena nikakva dnevna liturgijska slavlja. Očekuje se duboka tišina kojom se odaje počast Kristovoj žrtvi i vremenu provedenom u grobu. Umjesto misa, tijekom dana se velika važnost pridaje osobnoj molitvi i pristupanju sakramentu svete ispovijedi, odnosno pomirenja, kako bi vjernici duhovno čisti dočekali Uskrs.
'Majka svih bdijenja' i blagoslov vatre
Ova tjeskobna tišina Velike subote završava tek padom mraka, kada započinje spektakularno Vazmeno bdijenje koje nas izravno uvodi u nedjelju Kristova uskrsnuća. Ovo se bdijenje često naziva 'majkom svih bdijenja', a započinje u mraku, izvan crkve, uz paljenje i blagoslov novog ognja.
Od tog blagoslovljenog ognja pali se vazmena svijeća koja simbolizira samog Krista - svjetlo koje razgoni tamu grijeha i smrti. Unoseći upaljenu svijeću u mračnu crkvu, odjekuje veliki vazmeni navještaj: 'Krist je doista uskrsnuo, smrt nad njim nema više moći!' Svojom smrću on je zauvijek pobijedio zlo i svim je ljudima podario novi život.
Tradicija krštenja i blagoslov hrane
Osim impresivnog obreda svjetla, Vazmeno bdijenje prepuno je čitanja iz Starog i Novog zavjeta, čime se razmišlja o konačnom oslobođenju od staroga ropstva. Prema drevnoj tradiciji, upravo se tijekom ove svete noći krste odrasli pripravnici - katekumeni, čime se ističe sudjelovanje svih kršćana u otajstvu Kristove smrti i uskrsnuća.
Za većinu vjernika, a posebno one najmlađe, najiščekivaniji dio Velike subote svakako je tradicionalni blagoslov jela. Vjernici na bdijenje ili na ranojutarnje nedjeljne mise, ovisno o župi, donose košarice prepune hrane - od šunke i kuhanih jaja do mladog luka, rotkvica i pince. Blagoslovljena hrana sutradan će se naći na svečanom uskršnjem stolu, okupljajući obitelj u slavlju najvećeg kršćanskog blagdana.