STROGA PRAVILA

Jedini takav dan u godini: Zašto se na Veliki petak ne služi sveta misa i zašto su oltari tada prazni

03.04.2026 u 06:42

Bionic
Reading

Kao središnji dio Vazmenog trodnevlja, koje čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, Veliki petak najtužniji je dan u kršćanskoj godini. To je dan u kojem se vjernici diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke te smrti na križu uoči najvećeg blagdana - Uskrsa

Ono što Veliki petak čini jedinstvenim u cijeloj liturgijskoj godini jest činjenica da je to jedini dan kada Katolička crkva ne slavi misnu žrtvu. Ako danas uđete u crkvu, dočekat će vas potpuno drugačiji prizor od uobičajenog.

Crkvena zvona ne zvone, a oltar je potpuno ogoljen - bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća. Sve to čini se kako bi se u potpunoj tišini i jednostavnosti što bolje istaknule Isusova muka i smrt. Kako bi izrazili ljubav i suosjećanje s Kristovim patnjama, vjernici sudjeluju u raznim oblicima pučke pobožnosti, a posebno se ističe molitva križnog puta.

Obredi točno u 15 sati

Diljem svijeta puk se obično u prijepodnevnim satima okuplja u crkvama i kapelicama kako bi pobožno molio križni put. Pravi, središnji obredi Velikog petka započinju u popodnevnim satima, i to najčešće točno u 15 sati, u vrijeme kada je, prema evanđeljima, Isus izdahnuo na križu. Tada se čita Sveto pismo i naviješta se muka, najčešće iz Evanđelja po Ivanu, nakon čega slijedi dirljiv obred poklona i ljubljenja križa te sveta pričest.

Znate li razliku između posta i nemrsa?

Za sve katolike, Veliki petak je dan kada su obvezni i post i nemrs, no mnogi i danas miješaju ta dva pojma. Pravilo je zapravo vrlo jednostavno. Nemrs znači da se tog dana ne jede meso, dok post znači strože odricanje od hrane - osoba se samo jednom u danu smije najesti do sita, dok još dva puta može pojesti tek simboličan, manji obrok.

Što se tiče blagdanskog stola, tradicija se razlikuje od regije do regije. U kontinentalnom dijelu Hrvatske na stolu se najčešće nađu grah, suho voće, kompot, štrudla od sira te tijesto s orasima i makom, a od ribe šaran i štuka. S druge strane, u Istri, Primorju i Dalmaciji nezamisliv je dan bez morske ribe i plodova mora.

Zabrana teških radova

Osim strogih pravila o hrani, uz Veliki petak veže se još jedan važan običaj. Danas je sve u znaku tišine i mira, zbog čega se strogo izbjegavaju svi težački radovi, posebice oni na zemlji i polju. Zanimljivo je da stara narodna tradicija posebno naglašava kako se na ovaj dan ne bi smjelo raditi ništa što uključuje udaranje, poput zabijanja čavala čekićem, a sve iz poštovanja prema simbolici Kristova raspeća.