DIJETA DR. OZA

Što biste, zapravo, trebali jesti i – zašto?

  • Autor: tportal.hr/Time
  • Zadnja izmjena 21.05.2013 15:12
  • Objavljeno 21.05.2013 u 15:12
zdrava hrana

zdrava hrana

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Dr. Mehmet Oz, slavni američki liječnik, kardiokirurg koji je u operacijskoj dvorani vidio tisuće srca pacijenata koje je uništila loša prehrana, demistificira slavne dijetne režime i vraća dobar glas demoniziranim namirnicama kao što su punomasno mlijeko, jaja, crveno meso i kava

Nikada u povijesti naše vrste nismo imali toliko hrane kao danas: većina nas ima neograničen pristup hrani, ponuđen nam je velik izbor voća i povrća, mesa i mliječnih proizvoda koje procesuiramo, smrzavamo i štitimo od kvarenja i kontaminacije, piše dr. Mehmet Oz u najnovijem broj magazina Time. Čak osnažujemo namirnice vitaminima i ostalim zdravim dodacima. Druge su generacije o ovakvom blagostanju mogle samo maštati.

Kako dijete ulaze u modu

Ali ovaj trijumf proizvodnje hrane rezultirao je porazom zdravlja: dostupna i jeftina hrana nije proizvela najzdravije naraštaje, nego generacije koje se bore s epidemijom pretilosti, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Dr. Oz navodi podatak da čak dvije trećine odraslih i trećina djece u SAD-u ima prekomjernu težinu. Problem je, zaključuje, što ljudi ne znaju kakvu bi hranu trebali jesti, a od koje se suzdržavati, jer se pravila 'zdrave' prehrane mijenjaju kao na pokretnoj traci. Popularne dijete dolaze u sezonama, piše dr. Mehmet Oz za američki tjednik Time i navodi kako se u jednom periodu crveno meso smatralo zdravim, a tjestenina lošom, zatim je tjestenina proglašena izvrsnom, a crveno meso groznim, sve dok se nije pojavilo ludilo s Atkinsonovom dijetom. Onda je postala popularna mediteranska, pa South Beach dijeta, slijedile su fat-free dijeta i ona na bazi grejpfruta, pa dijeta od kupusove juhe i sve su, naravno, obećavale sjajne stvari.
Kako sada stoje stvari, crveno vino je novi put do zdravlja, osim ako se ne pokaže da je puno zdravija tamna čokolada.

Dobra je vijest da sada, više nego ikada, znamo kako hrana reagira u našim tijelima, kako određene molekule utječu na funkcije u određenim stanicama. I stoga se era mita i marketinga mora se pretvoriti u eru čvrstih činjenica, kaže dr. Oz. Neke od ovih novih spoznaja će vam se svidjeti, neke ćete mrziti, ali bilo bi najbolje kad biste ih primijenili. Činjenice, naime, ne izlaze kao trendovi i mitovi iz mode. One ostaju gdje jesu.

Thinkstock

Thinkstock

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Okrenite se jajima, punomasnom mlijeku, soli, masnoćama, vinu, čokoladi i kavi, savjetue dr. Oz
Rehabilitacija namirnica istjeranih s jelovnika

Želite biti zdravi? Onda zaboravite na dijetne napitke i hranu s malo masnoće. Okrenite se jajima, punomasnom mlijeku, soli, masnoćama, vinu, čokoladi i kavi.

Istina, sva ova hrana može biti korisna vašem tijelu, ali ako ih zloupotrijebite i pretjerano koristite, suočit ćete se sa zdravstvenim problemima. Ne postoji jednostavna podjela na dobru i lošu hranu.

Primjerice, masnoće. Svaka prosječna dijeta tvrdi da masti treba izbjegavati. No masnoće nisu u svakom slučaju loše. Monozasićene i polinezasićene masnoće se preporučuju u zdravom režimu prehrane. Monozasićene masnoće koje postoje u maslinovom ulju snižavaju LDL kolesterol (onaj loš) i povećavaju dobar HDL kolesterol te tako smanjuju rizik od arterioskleroze i kardiovaskularnih bolesti.

Polinezasićene kiseline, kao i sve omega-3 masne kiseline, smanjuju rizik od upalnih procesa, a omega-3 masne kiseline su također sjajne za zdravlje mozga. Loše masnoće obično sadrže zasićene masnoće (ima ih u hrani životinjskog porijekla), transmasnoće (pronađene u hidrogeniziranim uljima) i njihovog rođaka kolesterol (u žumanjku jaja, mesu i mliječnim proizvodima). No čak i ova općenita kategoriziranja mogu voditi u krivom smjeru: nova istraživanja pokazuju kako su neke zasićene masti korisne (primjerice, kokosovo ulje). Jedine masti za koje je poznato da su loše su transmasti i one trebaju biti u potpunosti izbačene.

Sol, kava, čokolada i crno vino su nam potrebi

Iskupljenje masti vodi i do sljedeće prokazane namirnice – jaja. Kao kardiokirurg, dr. Oz impresioniran je saznanjima kako različiti ljudi procesuiraju kolesterol. Mnogi ljudi, kaže, koji imaju nizak kolesterol jedu hranu koja sadrži visoku razinu kolesterola. Ali ima pacijenata koji pate i zbog najmanje količine kolesterola u prehrani. Takvi slučajevi hrane mitove da su jaja i crveno meso opasni. Ipak, mnogi liječnici sada preporučuju jedno jaje sa žumanjkom dnevno kao jeftin izvor visokokvalitetnih proteina.
Sol je još jedna primjer demoniziranja namirniceNaše srce ne može kucati bez natrija, a previše može povećati krvni pritisak do opasnih razina, no samo je 10 posto populacije posebno osjetljivo. Jedni način da saznate jeste li osjetljivi na natrij je mjerenje tlaka nakon što konzumirate sol i usporedite s razinom tlaka kad ste imali neslani dan. Ipak, čak i ako vam je tlak u normalnim razinama, ne pretjerujte sa solju. Natrij u kombinaciji s drugim elementima iz probavljene hrane otvara apetit. Dobra je vijest da svi jako senzitivni ljudi, dakle oni kojim je tlak iznad granice 140/90, mogu imati koristi od smanjenja unosa soli.

Reputacija crnog vina se također, na veselje enofila, popravila. Resveratrol, antioksidans koji je pronađen u kožici grožđa, smanjuje utjecaj lošeg kolesterola, što smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Neka istraživanja sugeriraju i da smanjuje pretilost i dijabetes. U vinu ima malo resveratrola pa biste morali popiti 60 litara da biste imali punu korist, dobro je dodati ovaj antioksidans na popis dodataka prehrani. Ipak, trebali biste svaki dan popiti malo crnog vina: ima relativno malo kalorija i izaziva blaži mamurluk od ostalih alkoholnih pića, smatra se da povećava dobre, a reducira loš kolesterol i štiti arterije od šteta koje proizvodi kolesterol. Crno vino se konzumira u društvu, a dobri ljudski odnosi su vrlo važan faktor u održavanju zdravlja.

Thinkstock

Thinkstock

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Što je čokolada tamnija, manje je dodanog mlijeka i veća je koncentracija flavonoida
Čokolada je još jedan izvor antioksidansa koji u toj namirnici dolaze u formi flavonoida koji daje zrnima kakaa opor okus. Što je čokolada tamnija, manje je dodanog mlijeka i veća je koncentracija flavonoida. Iako su bogati kalorijama i nezasićenom mastima, orašasti plodovi smanjuju loš kolesterol i daju osjećaj sitosti. Polifenoli u kavi, koju često optužuju kao nezdravi napitak, glavni su antioksidans u zapadnom svijetu i neke ih studije povezuju s nižim postotkom demencije, Parkinsonove bolesti i dijabetesa tipa 2.

Zamke nemasnog mlijeka
Čak i slučaj prokazanog punomasnog mlijeka, za koje neki nutricionisti tvrde da je samo čaša tekuće masnoće, kompleksniji je no što se čini. Istina je da djeca koja piju punomasno mlijeko piju puno kalorija, ali mlijeko istodobno pomaže regulaciji težine budući da se kalcij spaja s masnoćom u probavnom traktu, što znači da apsorbirate manje te masnoće. Neke studije pokazuju kako kad je riječ o kontroli težine nema značajnih razlika između punomasnog ili nemasnog mlijeka. Štoviše, kad izuzmete masnoće iz mlijeka ostavljate previsoku koncentraciju prirodnih šećera, koji se s hormonima (posebice inzulinom) spajaju kao i slatkiši.

Ključ je, kao i za svu hranu, umjerenost. Konzumirate li manje od pola litre punomasnog mlijeka (ili bilo koja dva serviranja mliječnih proizvoda) dnevno, lakše ćete kontrolirati unos ostalih kalorija. Više od 20 dekagrama tamne čokolade više puta tijekom tjedna ili dvije čaše crnog vina dnevno dovest će do povećanja težine. Previše kave će vas učinit nervoznima. Previše crvenog mesa (pola kilograma tjedno) udebljat će vas, a ne trebamo posebno isticati korist od proteina iz ribe, koja je bogata omega-3 masnim kiselinama.

Pogubni mitovi i pobuna organizma
Puno su šteta napravili posljednjih desetljeća, smatra dr. Oz, propovjednici dijeta bez masnoća. Fat-free, kaže, nije ništa više od marketinga koji nudi veliku iluziju da veličina porcije ili sadržaj šećera nisu bitni. Proizvođači su profitirali na skidanju prirodnih masnoća u proizvodima nudeći ih kupcima opsjednutima idejama fat-free prehrane, ali je izgubljen okus i tekstura koji su kompenzirani dodavanjem natrija, šećera i emulgatora. Što više namirnica bez masti ljudi jedu, dobivaju veću količinu drugih štetnih namirnica, a bez osjećaja sitosti koji pruža masnoća u hrani osjećat ćete se gladno i, slijedom toga, jest ćete više.

Drugi pogubni mitovi su dijete kojima se dramatično provodi restrikcija u izboru namirnica. Svako malo pojavi se neka čudotvorna namirnica oko koje se izgradi režim prehrane (juha od kupusa ili grejpfrut) koji obećava da ćete u tjedan dana izgubiti tri do četiri kilograma. S takvim dijetama kilogrami doduše brzo opadaju, većinom kroz gubljenje tekućine. Niti jedna od tih dijeta nije praktična ili nutricionistički zdrava, a kilogrami se vraćaju jednako brzo kao što su i nestali.

Najnoviji takav potres izazvala je Atkinsonova dijeta koja savjetuje da se jede puno mesa i malo ugljikohidrata. Marketinške snage su stvorile groznicu oko ove dijete jelovnicima kojima je bio cilj preformulirati zadnju molekulu ugljikohidrata i uskoro se etiketa carb-free pojavila i na namirnicama u kojima ih nikada nije niti bilo. Pekari su plakali, ali vjerni sljedbenici su počeli patiti od lošeg zadaha koji je bio posljedica ketoacidoze koja se javlja kad su zalihe glicerina siromašne. Kilogrami su se topili, ali jednako su se brzo i vraćali. Naime, kad organizmu oduzmete tjesteninu, kruh, voće i povrće s jelovnika, on će se pobuniti, prije ili kasnije.

Sutra pročitajte upute dr. Oza kako jesti zdravo.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi