sezona PELUDNE GROZNICE

Stiglo je proljeće, a s njim i alergije: Prepoznajte i smanjite neugodne simptome

07.04.2021 u 16:12

Bionic
Reading

I dok većina s proljećem povezuje ugodne sunčane dane i cvjetanje cvijeća i drveća, drugima upravo to buđenje prirode znači suzne oči, curenje nosa i kihanje. Znate li kako prepoznati alergiju i ublažiti njezine simptome te ipak uživati u toplom vremenu i boravku na otvorenom?

Ponekad je teško razlikovati simptome sezonske alergije od obične prehlade ili viroze. Suzne oči, curenje nosa i kihanje tipični su simptomi alergije, a često ih prati rijedak, suh i podražajan kašalj te bistar i rijedak sekret iz nosa te crvenilo očnih kapaka. Kada se radi o alergiji, simptomi mogu potrajati nekoliko tjedana ili mjeseci, a u pravilu nije prisutna bol u mišićima niti temperatura. Na prehladu upućuju simptomi poput povišene temperature i kašlja, međutim oni nestaju spontano nakon kraćeg vremena za razliku od simptoma alergije koji traju znatno duže i najčešće se smiruju tek uz primjenu odgovarajućih lijekova. U slučaju sumnje na alergiju potrebno je javiti se liječniku i učiniti potrebnu alergološku obradu u mirnoj fazi bolesti odnosno u fazi bez simptoma.

Alergija, općenito govoreći, je preosjetljivost tj. promijenjena reakcija obrambenog sustava organizma na inače neškodljive, normalne tvari iz okoliša. Protutijela u našem organizmu koja su odgovorna za nastanak alergijske reakcije pripadaju skupini imunoglobulina E (IgE).

U vrijeme proljeća zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku uslijed cvjetanja biljaka najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis. Peludna hunjavica odnosi se na alergijsku bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku.

Određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, a koncentracija peludi u zraku ovisi o klimi i vegetaciji određenog područja. U Hrvatskoj postoje dva vegetacijska pojasa: kontinentalni i primorski. Već krajem veljače u kontinentalnom dijelu Hrvatske počinju prve proljetne alergije uslijed cvjetanja lijeske i johe, a zatim vrbe i brijesta.

Zatim u ožujku započinje cvjetanje breze koje traje sve do kraja travnja te bukve, javora i hrasta. U prvim proljetnim mjesecima najjače alergeno djelovanje imaju lijeska i breza. U svibnju počinje cvjetanje trave čiji je maksimum cvatnje u prvom dijelu ljeta (lipanj-srpanj). Kasno ljetni alergeni su peludi raznih vrsta korova, a krajem ljeta mnogi pate od cvjetanja ambrozije.

U primorskom pojasu najveća polinacija je u rano proljeće, te krajem ljeta i početkom jeseni kada je izražena cvatnja korova i nekih trava, a peludi koje izazivaju najviše tegoba su od čempresa, masline i korova crkvine.

Preventivne preporuke Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar':

  1. pratite alergijski semafor i peludnu prognozu te prema njima organizirajte dnevne aktivnosti
  2. izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanoga i vjetrovitoga vremena, pričekajte razdoblja nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže
  3. izbjegavajte izlazak nakon grmljavinske oluje, osobito u vrijeme visokih koncentracija peludi trava
  4. nakon boravka na otvorenom operite ruke, istuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću, kako biste spriječili unošenje peludi u prostor u kojem boravite
  5. ne sušite rublje na zraku u vrijeme cvjetanja biljaka koje vam izazivaju tegobe te za vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku
  6. zatvorite prozore u vrijeme najintenzivnije polinacije/produkcije peludi
  7. nosite sunčane naočale tijekom dana
  8. četkajte i operite kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud
  9. ukoliko je moguće boravite u zatvorenim i klimatiziranim prostorima
  10. ukoliko ste alergičar, pri košnji travnjaka zaštitite se, odnosno nosite masku za lice
  11. izbjegavajte šetnju pored i kroz zakorovljene površine
  12. redovito uzimajte terapiju propisanu od liječnika

Najbolji način prevencije simptoma je izbjegavanje alergena ili bar smanjenje izloženosti određenim razinama peludi. Posljednjih godina alergijske bolesti pokazuju trend porasta, a danas, nažalost, alergije i alergijske bolesti možemo nazvati bolestima modernog doba. Kako bi se pomoglo oboljelim osobama u predviđanju pojave simptoma bolesti, te pravovremenog liječenja i ublažavanja simptoma alergije izrađeni su peludni kalendari i alergijski semafori.

Peludni kalendar je obavijest o periodima cvatnje pojedinih biljaka na određenom području, dok je alergijski semafor dnevna prognoza o količini peludnih zrnaca u zraku. Kod niskih koncentracija samo će izrazito osjetljive osobe imati simptome, većina osjetljivih osoba imat će simptome pri umjerenoj, dok će pri visokim i vrlo visokim razinama sve osobe osjetljive na pelud razviti simptome alergijske reakcije. Poznavanje i praćenje dinamike peludnih zrnaca jedan je od najvažnijih čimbenika za sprječavanje pojave simptoma.

Određene zdrave navike također u velikoj mjeri mogu pomoći pri smanjenje neugodnih simptoma alergije. Evo što još možete učiniti kako biste si u što većoj mjeri olakšali ovo doba godine:

  • Izbjegavajte sirovo voće i povrće. Tako se osobama alergičnima na pelud preporučuje obavezno guliti, pa čak i prokuhati sirovo voće i povrće. Naime, pelud s alergenskih biljaka i stabala vrlo lako može doći na povrće i voće koje dozrijeva u isto vrijeme što može do alergijskih reakcija. Tako se jabuke povezuju s cvatnjom breze, a rajčica s peludima trava.
  • Povećajte unos C vitamina. Vitamin C kao prirodni antihistaminik ublažava alergijske reakcije te jača imunitet. U svakodnevnu prehranu uvrstite citruse te papriku i brokulu.
  • Povećajte unos omega-3 masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline zdrave su masnoće i imaju vrlo povoljan učinak na zdravlje - smanjuju upalnu reakciju, jačaju imunološki sustav i pomažu kod alergija. Riba, morski plodovi, orašidi i sjemenke neka budu u vašoj svakodnevnoj prehrani.
  • Povećajte unos probiotika. Probiotike možemo pronaći u jogurtu, kefiru i ostalim fermentiranim mliječnim proizvodima, a od iznimne su važnosti jer ravnoteža dobrih bakterija u tijelu smanjuje alergijske reakcije.
  • Ispirite i održavajte higijenu nosa. Redovito ispiranje nosa te korištenje hipertoničnih otopina čisti sve nečistoće, uklanja alergene iz nosa (nakupljenu pelud), vlaži sluznicu te ublažava simptome alergije.