Redoviti odlasci u saunu ili uranjanje u vruću vodu mogli bi pomoći tijelu da se postupno prilagodi visokim temperaturama, pokazuju pojedina istraživanja. No znanstvenici upozoravaju da to ne znači da bi tijekom toplinskog vala trebalo dodatno izlagati organizam vrućini – upravo suprotno, tada se povećava opasnost od dehidracije, nesvjestice i bolesti povezanih s toplinom
Saune su posljednjih godina postale sve popularnije, a pojedini ih centri čak promoviraju kao način pripreme za sve češće toplinske valove. Takva ideja nije posve neutemeljena jer je poznato da se ljudsko tijelo ponavljanim izlaganjem vrućini može postupno aklimatizirati.
Takva se toplinska prilagodba već dugo koristi u sportu. Sportaši koji se pripremaju za natjecanja u vrućim i vlažnim uvjetima određeno vrijeme treniraju na visokim temperaturama kako bi njihov organizam kasnije lakše podnosio toplinsko opterećenje, piše Guardian.
vezane vijesti
Slične prilagodbe moguće su i bez vježbanja, primjerice redovitim boravkom u sauni ili vrućoj kupki. Istraživanja na zdravim odraslim osobama pokazuju da takvo pasivno izlaganje toplini može utjecati na znojenje, protok krvi kroz kožu i volumen krvne plazme, čime se pri kasnijem boravku na vrućini može smanjiti opterećenje srca. No dokazi su još ograničeni i uglavnom se odnose na sportaše, fizički aktivne ljude i kontrolirane uvjete.
'Ponavljano izlaganje toplini može pomoći tijelu da postupno postane učinkovitije u suočavanju s njom', objašnjava profesor Jari Laukkanen, kardiolog sa Sveučilišta istočne Finske. Među mogućim prilagodbama navodi ranije i učinkovitije znojenje, bolju prokrvljenost kože, povećanje volumena krvne plazme te manje opterećenje krvožilnog sustava pri sljedećem izlaganju visokim temperaturama.
Ukratko - tijelo može početi ranije otpuštati toplinu i učinkovitije regulirati vlastitu temperaturu.
I osjećaj vrućine može se promijeniti
Toplinska prilagodba ne odnosi se samo na fiziološke reakcije. Doktorica Jessica Mee sa Sveučilišta u Worcesteru istražuje može li redovito uranjanje u vruću vodu poboljšati način na koji organizam reagira na visoke temperature.
Kako doktorica navodi, ljudi naviknuti na toplinu često je drukčije doživljavaju te ranije prepoznaju znakove upozorenja. 'Ljudi koji su se prilagodili vrućini razumnije raspoređuju napor, redovitije piju i ranije primjećuju vlastite znakove upozorenja', kaže Mee.
U istraživanjima toplinske aklimatizacije često se primjenjuje svakodnevno izlaganje toplini tijekom nekoliko uzastopnih dana. Značajan dio fizioloških prilagodbi može se pojaviti nakon četiri do šest dana, dok je za potpuniju aklimatizaciju obično potrebno dulje. Koliko će učinci trajati ovisi o načinu i trajanju izlaganja, kao i o tjelesnoj kondiciji pojedinca.
To ipak nije poziv da ljudi samostalno provode intenzivne programe izlaganja toplini. Većina dosadašnjih eksperimenata odvijala se u laboratorijima ili drugim kontroliranim uvjetima, uz nadzor temperature tijela, trajanja izlaganja i zdravstvenog stanja sudionika.
Novija analiza istraživanja o saunama i vrućim kupkama nakon vježbanja nije pronašla dovoljno čvrste dokaze da takva praksa znatno poboljšava izvedbu na vrućini. Autori upozoravaju da su studije malene, da su u njima uglavnom sudjelovali mlađi muškarci te da se rezultati ne mogu jednostavno primijeniti na cijelu populaciju.
Sauna usred toplinskog vala može biti opasna
Stručnjaci naglašavaju da toplinska aklimatizacija nije isto što i zaštita od topline. Nema dovoljno dokaza da odlazak u saunu tijekom toplinskog vala štiti od toplinske iscrpljenosti, toplinskog udara ili drugih zdravstvenih posljedica visokih temperatura.
'Toplinska aklimatizacija strategija je pripreme za blaže mjesece, a ne način suočavanja s najtoplijim danom u godini', upozorava Mee.
Tijekom toplinskog vala tijelo već može biti opterećeno višednevnom vrućinom, nedostatkom kvalitetnog sna i određenim stupnjem dehidracije. Odlazak u saunu ili vruću kupku tada na postojeće toplinsko opterećenje dodaje novo, bez pravog razdoblja oporavka.
To može dovesti do pada krvnog tlaka, vrtoglavice i nesvjestice, a kod osjetljivih osoba i do ozbiljnijih posljedica. Akutna izloženost visokoj temperaturi povezuje se i s rizikom od dehidracije, poremećaja elektrolita te srčanih i neuroloških komplikacija.
Saunu i vruće kupke trebale bi izbjegavati osobe s akutnom bolešću ili povišenom tjelesnom temperaturom, kao i one s nestabilnom anginom, nedavnim srčanim udarom ili drugim nekontroliranim zdravstvenim problemima, dok njihovo stanje ne procijeni liječnik. Poseban oprez potreban je kod osoba koje imaju nizak krvni tlak, uzimaju lijekove koji utječu na tlak ili lako dehidriraju.
Heather Massey, stručnjakinja za fiziologiju ekstremnih uvjeta sa Sveučilišta u Portsmouthu, upozorava i da se ljudi ne prilagođavaju toplini jednako. Uspješna aklimatizacija uvelike ovisi o sposobnosti organizma da pojača znojenje i poveća dotok krvi u kožu, a ti su mehanizmi kod starijih ljudi i osoba s određenim bolestima često oslabljeni.
Redovito izlaganje toplini zato se ne smije predstavljati kao zamjena za temeljne mjere zaštite. Tijekom toplinskog vala i dalje je najvažnije piti dovoljno vode, izbjegavati naporne aktivnosti u najtoplijem dijelu dana, rashlađivati prostor i tijelo te redovito provjeravati kako su starije, kronično bolesne i druge posebno ugrožene osobe.
Sauna bi, dakle, u kontroliranim okolnostima mogla pomoći zdravim ljudima da se postupno naviknu na vrućinu. No kada toplinski val već stigne, sigurniji odgovor nisu dodatne visoke temperature, nego hlad, voda i odmor.
