Skrolanje po mobitelu pred djetetom moglo bi biti gore za njegov razvoj nego dati mu ekran, pokazuje istraživanje, piše Daily Mail.

Pokazalo se da vrijeme koje roditelji provode pred ekranom ima veći utjecaj na govor djece nego količina vremena koju sama djeca provode koristeći uređaje. Također, petogodišnjaci koji su imali vlastiti tablet ili mobitel pokazivali su slabije jezične vještine od djece koja ih nisu imala.

Međutim, razlike povezane s vremenom koje su sama djeca provodila pred ekranima nestale su do njihove sedme godine.

Norveški istraživači upozoravaju da mobiteli i tableti odvlače pažnju te da njihova česta uporaba može smanjiti količinu komunikacije između roditelja i djece.

Time djeca imaju manje prilika za usvajanje novih riječi upravo u ključnoj fazi razvoja jezika. Prema ranijim istraživanjima, oko 90 posto razvoja mozga odvija se prije pete godine života.

Istraživanje, objavljeno u časopisu JAMA Pediatrics, pratilo je 747 norveške djece tijekom tri godine, od pete do osme godine života.

Utjecaj na jezične sposobnosti djece

Na početku istraživanja roditelji su trebali procijeniti koliko njihova djeca u prosjeku vremena provode pred ekranima te imaju li vlastiti tablet ili mobitel. Roditelje su također pitali koliko koriste društvene mreže, a trebali su dostaviti i podatke o vremenu provedenom pred ekranom koje bilježe njihovi mobiteli.

Djeca su jednom godišnje, u dobi od pet, šest i sedam godina, rješavala jezične testove kojima se procjenjivalo koliko riječi razumiju te koliko dobro poznaju gramatiku.

Umjesto usporedbe samo pojedinačnih rezultata, istraživači su pratili kako se jezične sposobnosti djece mijenjaju tijekom vremena. Tako su mogli razlikovati djecu koja su od početka imala slabije jezične vještine od one kod koje se razvoj s vremenom usporavao.

Nakon što su u obzir uzeli čimbenike poput prihoda kućanstva i razine obrazovanja roditelja, istraživači sa Sveučilišta u Oslu utvrdili su povezanost između roditeljske uporabe mobitela i sporijeg razvoja dječjeg vokabulara.

Razvoj vokabulara usporavao se sa svakim dodatnim satom koji je roditelj dnevno provodio na mobitelu.

Djeca čiji su roditelji na mobitelima provodili oko četiri sata dnevno postizala su otprilike 2,5 boda manje na jezičnim testovima u usporedbi s djecom roditelja koji su mobitel koristili oko sat vremena dnevno.

Djeca koja su imala vlastiti uređaj – njih 43 posto – također su na početku istraživanja imala slabije rezultate na jezičnim testovima, no do kraja istraživanja ta razlika više nije bila prisutna.

Dr. Junyi Yang, stručnjak za obrazovanje djece s posebnim potrebama i prvi autor istraživanja, objasnio je da korištenje pametnih telefona često prekida pažnju roditelja. Ranija istraživanja interakcije roditelja i djece pokazala su da takvi prekidi mogu utjecati na usvajanje novih riječi i razvoj jezika.

Drugim riječima, što se više vremena u obitelji provodi pred ekranima, manje ostaje prostora za kvalitetnu i neposrednu komunikaciju.

Istraživači su također ustanovili da su djeca roditelja koji više vremena provode na mobitelima i sama češće bila pred ekranima.

Zaključili su da veća izloženost ekranima unutar cijele obitelji može zamijeniti kvalitetne zajedničke aktivnosti poput čitanja i pričanja priča, koje potiču učenje novih riječi.

Rezultati se nadovezuju na istraživanje objavljeno u siječnju, prema kojem su dvogodišnjaci koji su pred ekranima provodili najviše vremena – oko pet sati dnevno – mogli izgovoriti znatno manje riječi od djece koja su pred ekranima provodila manje od jednog sata.

Korištenje digitalnih uređaja danas je gotovo univerzalno već u najranijem djetinjstvu: istraživači navode da čak 98 posto dvogodišnjaka svakodnevno gleda u neki oblik ekrana.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da djeca u dobi od dvije do četiri godine pred ekranima provode najviše jedan sat dnevno.