Problemi sa spavanjem postali su dio svakodnevice mnogih ljudi, a jedan od najpopularnijih saveznika u borbi protiv nesanice je melatonin. Dostupan je u obliku tableta, kapsula i gumenih bombona, često se reklamira kao prirodno sredstvo za lakše usnivanje, a mnogi ga uzimaju bez prethodnog savjetovanja s liječnikom. No, je li doista bezazlen ako ga koristimo svake večer?
Melatonin je hormon koji naše tijelo prirodno proizvodi kao odgovor na mrak i koji regulira cirkadijalni ritam, odnosno unutarnji biološki sat. Njegova razina raste navečer, signalizirajući organizmu da je vrijeme za odmor, dok se ujutro smanjuje. Dodaci melatonina mogu pomoći kod poremećaja ritma spavanja, primjerice nakon putovanja kroz više vremenskih zona ili kod osoba koje rade u smjenama, no nisu univerzalno rješenje za nesanicu.
Dodatnu pozornost posljednjih mjeseci privuklo je istraživanje predstavljeno na znanstvenom skupu Američkog kardiološkog udruženja 2025. godine. Prema pisanju zdravstvenog portala Prevention, istraživači su analizirali podatke više od 130 tisuća odraslih osoba s nesanicom te utvrdili da su oni s evidentiranom dugotrajnom uporabom melatonina imali oko 90 posto veću relativnu vjerojatnost razvoja zatajenja srca tijekom petogodišnjeg praćenja.
Zatajenje srca zabilježeno je kod 4,6 posto osoba koje su koristile melatonin, u usporedbi s 2,7 posto u usporednoj skupini. Ipak, važno je naglasiti da je riječ o povezanosti, a ne dokazu da melatonin uzrokuje srčane bolesti. Rezultati su predstavljeni kao znanstveni sažetak, a ne kao cjelovit recenzirani rad, zbog čega su potrebna dodatna istraživanja.
Melatonin se uglavnom dobro podnosi tijekom kratkotrajne uporabe, no kod nekih ljudi može izazvati glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i pospanost tijekom dana. Poseban oprez potreban je kod starijih osoba te onih koji uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi ili se liječe od kroničnih bolesti, jer su moguće interakcije s lijekovima. Trudnicama i dojiljama također se ne preporučuje uzimanje bez prethodnog savjetovanja s liječnikom.
Još jedan problem odnosi se na kvalitetu dodataka prehrani. Istraživanja su pokazala da stvarna količina melatonina u pojedinim proizvodima može znatno odstupati od one navedene na deklaraciji, što dodatno otežava kontrolu unosa. Zato stručnjaci savjetuju oprez, osobito kada je riječ o dugotrajnom svakodnevnom korištenju.
Ako se problemi sa spavanjem ponavljaju, važno je pokušati otkriti njihov uzrok, umjesto da se oslanjamo isključivo na dodatke prehrani. Redovit raspored odlaska na spavanje, manje vremena pred ekranima u večernjim satima, izbjegavanje kofeina kasno poslijepodne i ugodna atmosfera u spavaćoj sobi mogu značajno pridonijeti kvaliteti sna. Kod kronične nesanice posebno se preporučuje kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu koja pomaže promijeniti navike i obrasce razmišljanja povezane sa spavanjem.
Melatonin, dakle, može biti koristan u određenim situacijama, ali ne bi ga trebalo automatski pretvoriti u svakodnevnu naviku. Ako bez njega više ne možete zaspati ili problemi sa spavanjem traju dulje vrijeme, najbolje je potražiti savjet liječnika i istražiti što zapravo stoji iza nesanice.