ČEST PROBLEM

Psihologinja objašnjava zašto se u siječnju osjećamo lošije no inače i nudi rješenja

19.01.2025 u 11:15

Bionic
Reading

Nakon veselog prosinca, ispunjenog božićnim ugođajem, druženjima s dragim osobama i zasluženog blagdanskog odmora, prvi mjesec u godini često mnogima donosi osjećaj melankolije, tuge, bezvoljnosti...

Siječanjska depresija pogađa mnoge ljude nakon što prođu blagdanski žar i euforija, a tome zasigurno vjetar u krila daju i drugi čimbenici, poput kratkih dana, dugih noći i hladnog vremena.

Osim toga, nije nepoznato to da se u siječnju suočavamo s financijskim izazovima zbog prekomjerne potrošnje tijekom blagdana, a i povratak uobičajenim radnim obvezama nakon odmora itekako može teško pasti.

Nekima pak početak godine donosi i pritisak zbog mnogih ciljeva i odluka koje su si zadali.

O tome kako se nositi sa siječanjskom depresijom i radi li se o stvarnom problemu porazgovarali smo za tportal s dipl. psihologinjom i psihoterapeutkinjom Tinom Panžić, a ona je dala nekoliko konkretnih savjeta za sve one kojima siječanj nije najdraži mjesec u godini.

Smanjite stres na poslu u pet koraka Izvor: Profimedia / Autor: Neven Bučević montaža

'Siječanjska depresija nije znanstveno utemeljen termin ni poremećaj, no laički se učestalo prepoznaje kod mnogih ljudi. Možemo je definirati kao period sniženog raspoloženja i, ponekad, opće bezvoljnosti i besciljnosti. Mnogi primjećuju da svake godine u siječnju doista osjećaju pad raspoloženja i energije, što se može protumačiti kao selektivna percepcija i različita očekivanja kod ljudi. Naime nakon blagdana, kojima se većina raduje jer očekuju obiteljska druženja, šarenilo, toplinu doma, darove i veselje, dolazi siječanj, u kojem nema toga te nastupaju tuga i žaljenje za prošlim blagdanskim vremenom', rekla je psihologinja.

Nadalje, dodaje, zimski period prirodno donosi manje dnevnog svjetla i vanjskih aktivnosti te su ljudi primorani više ostajati kod kuće.

'Spoj više takvih elemenata, odsutnosti cilja, čekanja ostvarivanja nečega te smanjene izloženosti danjem svjetlu, može prouzročiti niže raspoloženje i pad energije. Ako nam simptomi takvog bivanja i ponašanja ne ometaju svakodnevnu funkcionalnost, navedeno stanje nije zabrinjavajuće, već samo različito od prethodnog. Nadalje, uslijed sve više potrošačkog načina slavljenja blagdana u siječnju se dio ljudi suočava i sa situacijom manje ekonomske moći, odnosno manjka novca, što može doprinijeti lošijem raspoloženju', kaže.

Kad potražiti pomoć

Uobičajeno je da ovakvu vrstu raspoloženja, dodaje, osjećamo u prvoj polovici siječnja, ali onda se može očekivati da prođe razdoblje tugovanja za blagdanskim načinom života i raspoloženja te da postanemo spremni za adaptaciju na novo vrijeme i novu situaciju.

'Ponavljam, ako nam raspoloženje ometa svakodnevno funkcioniranje, u vidu nesanice uslijed zabrinutosti, nedostatka pažnje i većeg nedostatka motivacije za bilo kojom drugom radnjom, poželjno je potražiti stručnu pomoć da bismo se othrvali 'siječanjskoj depresiji' i uspješno pripremili organizam za adaptaciju na novi realitet i životne situacije', ističe.

Kako se boriti protiv lošeg raspoloženja u siječnju

Protiv osjećaja depresivnosti, sniženog raspoloženja i pada energije moguće je i samostalno se boriti te se osnažiti.

'Prvenstveno treba kognitivno razlučiti prošlost od sadašnjosti i pustiti nostalgiju za blagdanskim periodom. Želja ljudi za stabilnosti i konstantnosti u vidu raspoloženja, okruženosti ljudima, financijskog stanja, ciljeva itd. često dovodi do blokade i umanjivanja trenutka realiteta, sadašnjosti. Jedina prirodna konstanta u našim životima doista jest stalna mijenja. Živi smo organizmi kojima je nužna promjena uslijed konstantnog mijenjanja okoline i naših osobnih potreba. Baš kao što postoje dan i noć, tako se svakodnevno, a i periodično izmjenjuju stanja potrebe našeg organizma da je visoko ili nisko uzbuđen, spreman na akciju ili pak mirovanje', ističe Tina Panžić.

Prirodno je, kaže psihologinja, tugovati za nečim što nam je bilo lijepo, ugodno i što smo čekali, u ovom slučaju za blagdanima, no i sam period tuge ima svoj vijek trajanja.

'Ako se osoba fiksira i isključivo selektivnom percepcijom usmjeri na uočavanje gubitaka i odstupanje sadašnjosti od prošlosti, može se razviti depresivni poremećaj u vidu depresivnog raspoloženja. U slučaju da takvo raspoloženje potraje duži vremenski period (više mjeseci), nažalost može se dogoditi i depresivni poremećaj, odnosno depresija. Neki od najupečatljivijih simptoma su konstantan pad energije, opća bezvoljnost, emotivna težina koja može dovesti do emotivne sravnjenosti te potpun gubitak svakodnevnog funkcioniranja u vidu nemogućnosti obavljanja osnovnih higijenskih potreba ili čak samog dizanja iz kreveta. Ako je to slučaj, nužna je stručna pomoć u vidu multidisciplinarnog pristupa, psihijatrijsko-psihološkog tretmana', rekla je.

Što je tzv. Blue Monday?

Pojmovi siječanjska depresija i siječanjski blues nastali su na temelju izraza tužni ponedjeljak (Blue Monday), a on je skovan za potrebe reklamne kampanje tvrtke Sky Travel. Radi se o ponedjeljku u zadnjem cjelovitom tjednu siječnja te navodno najdepresivnijem danu u godini. To je pak izračunato formulom u koju su uvršteni čimbenici što mogu utjecati na smanjenje raspoloženja, a specifični su za kraj siječnja: zimske vremenske (ne)prilike, nagomilan novčani dug nakon prekomjerne blagdanske potrošnje, vrijeme proteklo od Božića, trenutak u kojem počinjemo shvaćati da nećemo biti u stanju držati se svojih novogodišnjih odluka, niska razina motivacije i osjećaj da bismo morali poduzeti određene akcije. Ovu formulu, kao i cijelu ovu teoriju, znanstvenici uglavnom opisuju kao pseudoznanost.

Tehnike samopomoći koje se mogu koristiti da ne bismo upali u takva stanja prvenstveno su prekidanje očekivanja da moramo stalno biti sretni, okruženi ljudima, bojama, darovima i novcem, objašnjava psihologinja Panžić.

'Takvo očekivanje je utopija i tko god ga gaji kao osobni cilj - zasigurno će se konstantno osjećati neuspješno i tužno. Treba emotivno sazrjeti u vidu shvaćanja mijene svih okolnosti, pa tako i raspoloženja. Bihevioralno gledano, kako puno životinjica stagnira tijekom zime, tako i ljudi prirodno imaju manju energiju te potrebu za aktivnostima i produkcijom. Navedeno periodičko stanje i služi očuvanju organizma kako bi sakupio i akumulirao energiju za sljedeće visokoaktivno razdoblje proljeća, u kojem ponovno aktivnije krećemo u akcije. Ukratko rečeno, treba biti u kontaktu s onim što se doista trenutno događa, za razliku od naših želja i očekivanja. Nadalje, navike i dnevna rutina pomažu održavanju funkcionalne razine organizma, stoga svjesno u svom životu treba izgraditi i održavati takva ponašanja. Primjerice odlaženje na treninge, kulturna zbivanja, edukacije, uz zajedničke obroke s ukućanima itd.', savjetuje Panžić.

Nažalost, dodaje ona, mediji sve više prate i izvještavaju o siječanjskoj depresiji, pa tako i ističu tzv. Blue Monday kao najdepresivniji ponedjeljak, što samo povećava takve osjećaje kod ljudi.

'Naime naš mozak reagira prediktivno i ako nešto označimo kroz učenje - koje se u zapadnoj kulturi uglavnom odvija repetitivnim ponavljanjem - kao negativno i/ili opasno, u ovom slučaju najtužniji ponedjeljak, to za nas postaje subjektivna istina. Možda smo taj dan izrazito sretni i zadovoljni jer možemo biti u stanju smiraja, no naš mozak šalje poruku da se nalazimo u najtužnijem ponedjeljku te sami mijenjamo realno stanje organizma u tužno i depresivno. Smatram da ljudska bića mogu biti mnogo više od prediktivnih kutijica koje se ponašaju u skladu s time. Emotivna zrelost i duhovna snaga omogućuju nam da zadržimo mir, jednako visok osjećaj samovrednovanja i vrijednosti našega života neovisno o tome što nam se događa i u kojem razdoblju se to događa, a kamoli jesmo li u najtužnijem ponedjeljku. Za izgradnju takvog kapaciteta potrebni su rad na sebi i zrelost prihvaćanja života s usponima i padovima, dobicima i gubicima. Na kraju krajeva, na većinu izrazito bitnih situacija i životnih faktora ne možemo direktno utjecati, no ono što možemo učiniti je podržati i osnažiti veličinu i vrijednost vlastitog života, a samim time i nas samih', zaključuje psihologinja.