Ležeći razodjeveni na ulici i 'zakrvavljeni' banderillasima (drvenim bodežima s kukom na vrhu) zabodenim u njihova leđa, aktivisti Prijatelja životinja prosvjedovali su protiv okrutne utrke bikova i borbi s bikovima koje se tijekom srpnja održavaju tjedan dana na Festivalu San Fermin u španjolskoj Pamploni
Aktivisti žele upozoriti i na propust u hrvatskom Zakonu o zaštiti životinja. Ovaj slikoviti performans organizirali su Prijatelji životinja i People for the Ethical Treatment of Animals (PETA), a održao se 7. svibnja u 12 sati na riječkom Korzu kod Trga Republike Hrvatske.
Ovim se želi razotkriti istina o okrutnosti borbi s bikovima u Pamploni i drugdje. Električni štapovi i oštri predmeti rabe se kako bi se bikove izludilo prije Utrke bikova, nakon čega ih se u areni muči i ubije. Borbe bikova u Pamploni održavaju se svake godine tijekom tjedan dana dugog festivala. Prije nego što borbe počnu, bikove se često oslabljuje sredstvima za smirenje i batinama te osljepljuje trljanjem vazelina u oči. Za vrijeme borbe, bikovima se u leđa zabadaju bolni banderillasi, koji dodatnu oslabljuju životinje uslijed gubitka krvi.
Protivljenje borbama s bikovima u Španjolskoj sve više raste. Čak 72 posto Španjolaca ne pokazuje nikakav interes za borbe s bikovima – što je porast od 54 posto od 80-ih. Nakon što je gradsko vijeće Barcelone u travnju 2004. proglasilo Barcelonu gradom koji se protivi borbama s bikovima u pokušaju da zabrani ovaj primitivni i krvavi ‘sport’, njen primjer slijedili su drugi španjolski gradovi uključujući Torello, Calldetenes i Olot, koji ima drugu najveću arenu u Španjolskoj.
U Hrvatskoj se u Dalmatinskoj zagori održavaju borbe s bikovima, tzv. bikijade, predstavljene kao tradicija. U ovim bikijadama, prema izjavama očevidaca, vlasnici bikove često izgladnjuju, napoje ih rakijom ili im u usta i nos natrljaju sol kako bi životinje bile agresivnije. Također im se oštre rogovi da bi životinje mogle opasnije ubosti protivnika. Same borbe traju po dvadesetak sekundi, rijetko i minutu, jer obično jedna od životinja ustukne već nakon prvog odmjeravanja. Vezani za stablo, bikovi nakon borbe još dugo drhte, a slina im neprestano curi od velikog uzbuđenja i straha.
Ovakav oblik zabave pripada srednjem vijeku. Hrvatska kao država koja stremi društvu zemalja koje sve veću pozornost posvećuju zaštiti i pravima životinja, sve borbe životinja – pa tako i bikova – mora bez odlaganja u potpunosti zabraniti. Ovakva je zabava već zabranjena u Bosni i Hercegovini, a samo huškanje životinja kao takvo zabranjeno je i hrvatskim Zakonom o zaštiti životinja.
