Na današnji dan prije točno 140 godina, 28. listopada 1886., u njujorškoj luci svečano je otkriven Kip slobode, jedan od najprepoznatljivijih spomenika na svijetu. Više od milijun ljudi sudjelovalo je u proslavi, brodovi su ispunili luku, a tadašnji američki predsjednik Grover Cleveland službeno je prihvatio dar francuskog naroda. No iza veličanstvene svečanosti krio se paradoks koji je danas teško zamisliti: dok su Amerikanci slavili slobodu prikazanu u liku žene, aktivisticama za ženska prava nije bilo dopušteno prisustvovati službenom otkrivanju spomenika.

Kip slobode, čiji je službeni naziv 'Sloboda koja obasjava svijet', djelo je francuskog kipara Frédérica Augustea Bartholdija. Francuska ga je poklonila Sjedinjenim Američkim Državama kao simbol prijateljstva dvaju naroda i ideala slobode. Izrađen je u Francuskoj, rastavljen i 1885. dopremljen u New York, gdje je ponovno sastavljen na postolju na tadašnjem otoku Bedloe's Island, današnjem Liberty Islandu.

Unatoč kiši i magli, New York je tog listopadskog dana priredio veliko slavlje. Održana je i prva gradska parada sa zasipanjem sudionika papirnatim trakama, poznata kao 'ticker-tape parade', a gotovo 300 plovila sudjelovalo je u povorci kroz luku. Svečanosti na samom otoku prisustvovalo je između 2000 i 2500 uzvanika, gotovo isključivo muškaraca.

Kip žene kao simbol slobode, ali žene nisu bile dobrodošle

Upravo je ta činjenica izazvala ogorčenje pripadnica američkog pokreta za pravo glasa. Aktivistice nisu uspjele dobiti ulaznice za službenu ceremoniju, pa su odlučile prosvjedovati na vlastiti način. Unajmile su parobrod i pridružile se povorci u njujorškoj luci, noseći transparente kojima su upozoravale na proturječje između ideala koje spomenik predstavlja i stvarnog položaja žena u američkom društvu.

Članice pokreta za žensko pravo glasa posebno su kritizirale činjenicu da slobodu simbolizira ženski lik, dok žene u većem dijelu Sjedinjenih Država nisu imale pravo glasa. U svojim su porukama otkrivanje spomenika nazivale 'golemom laži', ističući da simbol slobode gubi dio svojeg značenja ako ona nije jednako dostupna svima.

Prema podacima američke Službe nacionalnih parkova, ceremoniju je obilježio još jedan neplanirani trenutak. Bartholdi je prerano uklonio francusku zastavu koja je prekrivala lice kipa, što je izazvalo pljesak i slavlje okupljenih. Zbog lošeg vremena planirani vatromet morao je biti odgođen do 1. studenoga.

Spomenik koji je postao simbol nade za milijune ljudi

Tijekom sljedećih desetljeća Kip slobode prerastao je svoje prvotno značenje. Za milijune useljenika koji su brodovima stizali u New York predstavljao je prvi susret s Amerikom i obećanje novog početka.

Spomenik visok gotovo 93 metra, uključujući postolje, s vremenom je postao univerzalni simbol slobode, demokracije i nade. Njegova prepoznatljiva zelena boja nije bila dio izvornog izgleda, nego posljedica prirodne oksidacije bakrene površine.

Danas, 140 godina nakon svečanog otkrivanja, Kip slobode ostaje jedan od najpoznatijih simbola svijeta. No priča o ženama koje su 1886. morale unajmiti brod kako bi prosvjedovale protiv vlastitog isključivanja podsjeća da put od simbola slobode do njezina ostvarivanja nije uvijek bio jednostavan.