KOJI JE VAŠ?

Pet najčešćih tipova sukoba u vezi

06.12.2011 u 09:22

Bionic
Reading

Je li vam cilj da riješite problem koji vas tišti ili da partneru nanesete bol? Upravo to razlikuje dobre i loše veze i dobre i loše bračne sukobe. Naučite kako prepoznati vrstu svađa koje vam ne trebaju

Prepirke u vezama normalna su i redovna pojava. Nakon nekih se osjećate bolje, kao da je netko provjetrio zrak, a nakon nekih ostajete ljuti i nezadovoljni. Nova teorija kaže da svađe same po sebi ne narušavaju ljubavni odnos, negoprobleme uzrokuje način na koji sukobljavamo mišljenja.

Eksperti s Gottmanovog instituta za veze u Sjedinjenim Državama izdvojili su pet uobičajenih destruktivnih obrazaca ponašanja: oni vjeruju da parovi koji se ponašaju na takav način imaju puno veće šanse za prekid.

'Postoje konstruktivne i destruktivne svađe', kaže dr Cecilia D’Felice, a prenosi Daily Mail. 'Konstruktivne prepirke dopuštaju objema stranama da iskažu svoje osjećaje i obično završavaju kompromisom ili raspletom kojim su svi zadovoljni. Destruktivne svađe uvijek se vraćaju na iste poznate probleme, vrte se u krug zatočene u pet uvijek istih obrazaca ponašanja.'

Osobni obračuni izbijaju kada smo uplašeni od suočavanja s opravdanom kritikom

No kada ste uzrujani ili nesretni, nije lako prepoznati što se doista događa. 'Treba puno rada na sebi da biste promijenili način sukobljavanja', kaže dr. D’Felice. 'Ključno je da prestanete očekivati da vam partner čita misli i na jasan način iskažete svoja stajališta jasno i bez optuživanja. Puno svađa počiva na odmjeravanju snaga – ja sam u pravu, ti si u krivu, a bit onoga o čemu se razgovara manje je važna. I često se ne sukobljavamo oko onoga o čemu govorimo, nego oko nekih mnogo dubljih slojeva veze.'

Tako vi prikazujete da ste ljuti jer je on pozvao svog prijatelja da gostuje kod vas cijeli vikend, ali zapravo ste nezadovoljni zato što zanemaruje vaše potrebe. Prijatelj i konkretni slučaj tu su samo detonator eksplozije, a problem je mnogo dublji.

Važno je da na vrijeme prepoznate te destruktivne maligne stanice, prije nego što bude kasno. Donosimo glavne tipove destruktivnih sukoba i kako da ih izbjegnete.

1. Agresor i žrtva
Jedan od vas uvijek se uživi u ulogu bespomoćne žrtve, a drugi u ulogu agresora.

Tipična situacija:
'Uvijek si tako grozan prema meni. Nije mi jasno čime zaslužujem takav tretman.'
'E, da nisi tako jadna, to se možda ne bi dogodilo.'

Što se uistinu događa?
Izigravajući žrtvu, vi poručujete – zar ne vidiš kako sam slaba? No to nije istina. Za svađu je uvijek potrebno dvoje. Uloga žrtve znači da ste pasivni i da vaš partner/ica nosi veći dio odgovornosti za uspjeh veze. Agresivniji partner u pravile zagrize na mamac – razljuti se što ga optužuju za agresiju, i time kao da dokazuje tvrdnje žrtve. Tako se obje pozicije ukopavaju i teško ih je promijeniti.

Kako rasplesti odnos?
'Svi se suprotstavljaju kada im kažemo da su nešto što nisu', kaže dr. D’Felice. 'Ali ako ste stavljeni u ulogu agresora, važno je upamtiti da oboje imate mogućnost izbora. Kada žrtva kaže 'To nema veze sa mnom, sve je uvijek i onako po tvom', umjesto da agresor zaviče 'Sve je po mom zato što ti nikada ne želiš ni o čemu odlučiti', bolje je probati ovako nekako: 'Ja nikada nisam htio da bude sve po mom. Zašto ne razmislimo što bi tu bio kompromis?'

2. Izbjegavanje
To se obično događa kada jedan od partnera odbija uključiti se u raspravu. Time se izbjegava urlanje, ali također problem tako ostaje neriješen.

Tipična situacija:
'Hajde više nešto reci. Samo ja govorim, a ti šutiš.'
'Naravno da šutim, kad od govorenja nema koristi. Nema ova smisla.'

Što se uistinu događa?
U pravilu, muškarci su ti koji izbjegavaju verbalne okršaje. Žene su uspješnije u verbaliziranju osjećaja, a muškarci u pravilu proživljavaju poplavu emocija u tišini. Oni se ne mogu nositi s viškom osjećaja, pa se zbog toga povlače. Radije vrdaju nego li se uključuju u raspravu.
Zato je izbjegavanje štetno – jer ni jedna strana ne dobiva mogućnost iskazati što je muči.

Kako rasplesti odnos?
Izbjegavanje nije samo frustrirajuće i štetno za vezu, to je i zdravstveni problem. 'Ljudi koji ne mogu iskazati svoje osjećaje često fizički obole: to može dovesti do rasta krvnog pritiska, stres može narušiti imunološki sustav', kaže dr. D'Felice. 'Muškarcima se čak mogu dogoditi srčani i moždani udari.'

Zato je presudno da se stane na kraj izbjegavanju problema. Loš pristup je kada provociramo šutljivca dok na kraju ne eksplodira. Umjesto toga, bolje je reći: 'Kada se tako zavučeš u svoj oklop, propuštamo razgovarati o onome što nas oboje muči.' Dr. D'Felice preporučuje: 'Suglasite se da ćete se međusobno slušati bez upadica. To je prvi korak u postizanju kvalitetna dijaloga.'

3. Obranaški stav
Kada se netko od vas osjeća napadnuto, instinktivna reakcija je obrana po svaku cijenu. Tada kvalitetna komunikacija puca. Oboje vodite računa kako da se obranite od napada, a nitko ne razgovara o problemu.

Tipična situacija
'Koja si ti lijenčina! Nikada prstom ne mrdneš za djecu!'
'Kako ne? Uvijek ih pazim dok se ti skićeš sa svojim prijateljicama.'

Što se uistinu događa?
Obrana je prirodna reakcija na napad, ali ako se ne prekine taj ciklus, rasprava neće voditi nigdje.

Kako rasplesti odnos?
Prilično često ljudi se svađaju sami sa sobom. Partnera optužujete da ne razumije nešto što ni vama nije do kraja jasno. Zato, prije nego što se upustite u raspravu, razmislite: što uistinu želite? Što je vaš cilj? Što možete ponuditi zauzvrat?

Puno svađa počiva na odmjeravanju snaga
4. Osobni obračun
Kada se rasprava pretvori u osobno omalovažavanje i kritike osobe kao takve, znači da je veza došla u kritičnu fazu – više tu nije riječ o potrebi da se riješi problem, nego o potrebi da se povrijedi partner. A ta potreba proizlazi iz nezadovoljstva i ozlojeđenosti.

Tipična situacija
'Mrzim tu tvoju sebičnost. Isključivo misliš o sebi.'
'A ti si dosadna kao smrt, spasit ću se kad te više ne budem morao slušati.'

Što se uistinu događa
Osobni obračuni izbijaju kada smo uplašeni od suočavanja s opravdanom kritikom. Kao mehanizam obrane, drugoj strani bacam uvrijede u lice. Ako osjećate manjak poštovanja, veće su šanse da ćete eksplodirati da biste iskazali osjećaje. I tako se vrtimo u krugu međusobnog predbacivanja, u kojem izbjegavamo razgovarati o bitnome pokušavajući jedno drugoga uvrijediti.

Kako rasplesti odnos
Naučite kako iskazati nezadovoljstvo bez ogorčenja. Kako reći mirno, a ne ostrašćeno. Tu samodisciplinu nije lako postići, ali samo će vas ona izvući iz zatrovanog odnosa. Kada god dođete u napast da partnera suočite s njegovim lošim osobinama, povucite ručnu i izrazite nezadovoljstvo na način kada nije uvredljiv. Kada god on vrijeđa vas, mirnim glasom upozorite ga što uistinu čini.

5. Prezir
Ako tako raspravljate o problemima, veza je došla do točke gdje je međusobno poštovanje iščezlo.

Tipična situacija
'Nema nikakvog smisla da razgovaramo jer znam sve što mi hoćeš reći.' 'Odlično. Jer ni meni se ne razgovara s tobom.'

Što se uistinu događa
Doveli ste vaš odnos do faze u kojoj ste toliko međusobno razočarani ili ljuti, da vas ne zanima što druga strana govori.
'Kada odbijate slušati, vi poručujete 'znam te bolje nego što ti poznaješ samoga sebe' i iskazujete nedostatak zanimanja', kaže dr. D'Felice. 'Vi u biti kažete 'nema smisla niti da otvaraš usta', a u svakoj vezi to je razarajuće.'

Kako rasplesti odnos
Morate se suglasiti da oboje želite pokušati – i to mora biti zajednička odluka. Jedna osoba dobre volje nije dovoljna da se veza izvuče iz blata.
Ali u zametku svakog konflikta bio je strah. Ako vam uspije otvoreno razgovarati o tome čega se bojite i slušate što vam partner o tome može reći, počeli ste s velikim spremanjem svoje veze.

Treba raspravljati, ali istodobno paziti da ne povrijedimo osobu do koje nam je stalo. 'Rasprave mogu biti kao oluja koja raščisti zrak', zaključuje dr. D'Felice. 'Dobra rasprava, pa čak i prepirka, moraju biti blagotvorne za vašu vezu i povesti vas korak naprijed u željenom smjeru.'