Nogometna reprezentacija male karipske države Curaçao osvojila je simpatije navijača u prvom kolu Svjetskog prvenstva. Iako dolaze iz najmanje zemlje koja se ikada natjecala na Mundijalu, ova egzotična oaza nudi mnogo više od sportske senzacije
Srčani nastup ovih nogometaša i glasna podrška na tribinama, uključujući onu nizozemskoga kraljevskog para, kralja Willema-Alexandera i kraljice Maxime, privukli su pažnju svjetske javnosti. Ipak, ova otočna država s tek 150 tisuća stanovnika krije bogatu povijest, jedinstvenu kulturu i nevjerojatne prirodne ljepote koje tek čekaju biti otkrivene.
vezane vijesti
Karipski raj pod nizozemskom krunom
Smješten u južnom dijelu Karipskog mora, svega 65 kilometara od obale Venezuele, Curaçao je autonomna država unutar Kraljevine Nizozemske. S površinom od 444 četvorna kilometra, ovaj otok dijeli povijest i kulturu s Europom i Karibima. Do 2010. godine bio je dio Nizozemskih Antila, da bi nakon njihova raspada dobio status autonomne zemlje (status koji imaju Aruba i Sveti Martin).
Otkud zapravo ime Curaçao?
Najpopularnija teorija kaže da su otoku ime dali Portugalci. Budući da su se brojni pomorci na dugim prekooceanskim putovanjima ondje zaustavljali kako bi se opskrbili vitaminom C i oporavili od skorbuta, nazvali su ga 'Ilha da Curação', što u prijevodu znači 'otok izlječenja'. Druga teorija tvrdi da ime potječe od portugalske riječi 'coração', što znači srce, jer je otok bio srce karipske trgovine.
To znači da Curaçao samostalno upravlja svojim unutarnjim poslovima, dok su za vanjsku politiku i obranu zaduženi u Haagu. Zbog te specifične poveznice, ne čudi što nizozemska kraljevska obitelj bodri reprezentaciju ove karipske zemlje na velikim natjecanjima.
Most koji 'pleše' na vodi
Jedna od najvećih atrakcija glavnog grada Willemstada je pontonski most kraljice Emme, koji lokalci od milja zovu 'stara dama koja se njiše'. Ovaj pješački most spaja dva dijela grada, a umjesto da se podiže, on se doslovno otvara poput vrata i pluta na vodi kako bi propustio brodove u luku.
Šarene fasade i bogato nasljeđe
Glavni grad otoka, Willemstad, izgleda kao da je netko uzeo komad Amsterdama, obojio ga u jarke tropske boje i smjestio pod karipsko sunce. Povijesna jezgra grada s prepoznatljivim šarenim fasadama kuća iz kolonijalnoga doba nalazi se pod zaštitom UNESCO-a.
Legenda kaže da je rani nizozemski guverner patio od glavobolja uzrokovanih refleksijom sunca o bijele zidove pa je naredio da se sve zgrade moraju obojiti i tako je nastala vizura koja danas mami uzdahe turista. Iako je nizozemski službeni jezik, većina lokalnog stanovništva govori papiamento, kreolski jezik koji je mješavina španjolskog, portugalskog, nizozemskog, engleskog i afričkih dijalekata.
Neobičan lokalni specijalitet
Iako karipska kuhinja obiluje morskim plodovima, jedno od najintrigantnijih tradicionalnih jela na otoku je juha od iguane (lokalnog naziva Sopi di Yuana). Stanovnici Curaçaa iguanu često nazivaju 'drvenim piletom' zbog velike sličnosti u okusu i teksturi mesa jer je izrazito nemasno, bogato proteinima, ali zahtijeva sporo kuhanje. Vjeruje se da juha od iguane ima ljekovita svojstva i daje snagu, a danas je to prava kulinarska atrakcija koju avanturistički nastrojeni turisti obavezno isprobavaju.
Domovina plavog likera i sigurna oaza
Gotovo da nema osobe koja nije čula za Blue Curaçao, slavni liker neobično plave boje bez kojeg su nezamislivi brojni popularni kokteli. Zanimljivo je da njegova osnova zapravo potječe od greške; kada su Španjolci pokušali na otoku uzgajati naranče iz Valencije, tlo i klima nisu bili pogodni pa je voće postalo gorko i nejestivo. Međutim, kora te specifične vrste gorke naranče, nazvane Laraha, sušenjem na suncu razvija nevjerojatno aromatična eterična ulja od kojih se proizvodi originalni liker.
Turizam je danas glavna okosnica gospodarstva na otoku. Ono što ga čini posebno privlačnim za posjetitelje, osim više od 35 prekrasnih pješčanih plaža s tirkiznim morem, jest činjenica da se nalazi izvan takozvanog 'pojasa uragana', pa je siguran za posjet tijekom cijele godine.
