Ove godine ravnodnevica se događa ovog ponedjeljka, 22. rujna, a taj trenutak je istovremeno na cijelom planetu. Tijekom ravnodnevnice Zemljina os nije nagnuta ni prema Suncu ni od njega, što rezultira gotovo jednakim trajanjem dana i noći.

Na taj dan Sunce se nalazi točno iznad ekvatora. Iako se često misli da su dan i noć jednako dugi na dan ravnodnevnice, zapravo je dan uvijek nekoliko minuta duži zbog atmosferske refrakcije svjetlosti i načina mjerenja izlaska te zalaska Sunca.

Riječ ‘ravnodnevica’ dolazi od latinskog ‘aequinoctium’ što znači ‘jednaka noć’, upravo u kontekstu približno jednakog trajanja svjetla i tama.

Višak svjetla nastaje jer na izlasku i zalasku Sunca zrake svjetlosti dolaze do nas čak i kada je Sunce stvarno već ispod obzora, zahvaljujući zakrivljenosti i lomljenju zraka u atmosferi. Prava jednakost dana i noći događa se tek nekoliko dana nakon službene ravnodnevnice, ove godine to je 25. rujna.

Jesenska ravnodnevica ili ekvinocij je izuzetno važna u kulturnom i tradicionalnom kontekstu, što dokazuju brojni spomenici i festivali širom svijeta. Poznati lokaliteti poput Stonehengea, megalitskih hramova Malte i piramide El Castillo u Meksiku imaju posebne vizualne pojave upravo tijekom ravnodnevnice, što svjedoči o znanju i promatranju kretanja Sunca u drevnim civilizacijama.

U Grčkoj mitologiji ravnodnevica označava povratak božice Persefone u podzemni svijet na tri mjeseca, dok su u Kini i Vijetnamu festivali žetve i Mjeseca povezani s ovim prirodnim fenomenom.

Razlika koja izaziva zabunu

Meteorolozi određuju početak jeseni na fiksni datum 1. rujna, dok astronomska jesen traje od ravnodnevnice do zimskog solsticija, što može mijenjati precizne datume iz godine u godinu. Ova razlika ponekad izaziva zabunu, jer primjerice, astronomska jesen može trajati i kad ljudi to već ne povezuju s jeseni.

Zemlja se okreće oko svoje osi pod kutom od 23,5 stupnjeva, a taj nagib uzrokuje promjene godišnjih doba i varijacije u trajanju svjetlosti kroz godinu. Od ljetnog solsticija nadalje, dani na sjevernoj hemisferi postaju sve kraći, a noći duže, dok se s dolaskom ravnodnevnice vraća osjetna ravnoteža.

Jesenska ravnodnevica često označava i praktične promjene u svakodnevnom životu, poput pomicanja sata prema zimskom računanju vremena, što donosi tamnije večeri i dodatni sat odmora, ali može biti izazovno za noćne radnike. Ovaj jedinstveni prirodni događaj odražava fascinaciju ljudi ritmom prirode od najranijih vremena sve do danas.