O načinu borbe protiv širenja koronavirusa na internetu se pojavljuju različite metode, a jedna koja je privukla veću pažnju je grgljanje. Iako neke studije sugeriraju korisnost ove metode, čvrstih dokaza da bi ono moglo spriječiti respiratorne infekcije uzrokovane koronavirusom, ili bilo kojim drugim virusom ili bakterijom, zapravo nema
Medicina do danas, kao i za mnoge druge stvari, ne bilježi 'zlatni standard' – nasumično kontrolirano ispitivanje na velikom uzorku ljudi koje bi potvrdilo učinkovitost grgljanja slanom vodom, octom ili bilo kojojm drugom oralnom otopinom u sprečavanju infekcije gornjih i donjih dišnih puteva uzrokovanih koronavirusom ili bilo kojim drugim virusom ili bakterijom.
Manja istraživanja pokazala su da vodica za ispiranje i razne druge tekućine koje se obično koriste za grgljanje mogu ubiti mikrobe, ali učinkovitost grgljanja u sprečavanju ili liječenju bolesti nije dokazana rigoroznijim ispitivanjima.
Unatoč tome, grgljanje je u mnogim krajevima svijeta uobičajen higijenski postupak. U istočnoj Aziji, osobito u Japanu, tijekom sezone prehlade i gripe vlada kao dio rutinskih higijenskih mjera uz pranje ruku, nošenje maski za lice i socijalno distanciranje potiče i grgljanje.
Stoga i ne čudi da većina studija koje sugeriraju da grgljanje može pomoći u prevenciji i liječenju gornjih i donjih respiratornih infekcija dolaze iz Japana.
vezane vijesti
Najintrigantnija je studija koja se bavila otopinom za grgljanje s povidon-jodom, u Japanu najčešće korištenom otopinom za liječenje upale grla, koja se može nabaviti bez recepta. U maloj eksperimentalnoj studiji provedenoj 2002. godine u Japanu, 23 pacijenta s kroničnom respiratornom bolesti grgljala su četiri i više puta dnevno otopinu s povidon-jodom. Redovito grgljanje tijekom nekoliko mjeseci do dvije godine, otkrili su istraživači, dovelo je do otprilike 50-postotnog smanjenja incidenata akutnih respiratornih infekcija u odnosu na vrijeme prije nego je skupina započela s grgljanjem.
Grgljanje s otopinom povidon-joda dovelo je do smanjenja infekcija uzrokovanih nekim vrlo zaraznim bakterijama poput pseudomonasa, stafiolkoka (uključujući MRSA) i hemofilusa.
Kako pravilno prati ruke
Laboratorijske studije također sugeriraju potencijalnu korist od grgljanja ove otopine, ali glavni nedostatak ovih ispitivanja je da se djelovanje u epruvetama i petrijevim zdjelicama možda neće preslikati i kao zdravstvena korist za pacijente.
Nedavna studija provedena u jednom njemačkom laboratoriju, koju je sponzorirao proizvođač otopine za grgljanje na bazi povidon-joda, pokazala je da otopina uklanja više od 99 posto koronavirusa koji uzrokuju SARS i MERS (vrlo bliski rođaci sadašnjem COVID-19).
Ranija laboratorijska ispitivanja u Japanu pokazala su veću učinkovitost proizvoda s povidon-jodom od drugih uobičajenih antiseptika, poput klorheksidin-glukonata i benzalkonijevog klorida, u inaktiviranju brojnih drugih problematičnih i uobičajenih virusa kao što su koksaki virus, rinovirus, adenovirus, rotavirus, gripa. Međutim, za utvrđivanje kliničke relevantnosti za pacijente potrebna su klinička ispitivanja na ljudima.
U SAD-u sredstva za grgljanje nisu dostupna u bilo kojem obliku, a New York Times upozorava na sredstva s povidon jodom namijenjena dezinfekciji ruku, koja se nikako ne bi smjela oralno primijenjivati.
Što o grgljanju kažu naše javno-zdravstvene službe
U Hrvatskoj su dostupne otopine na bazi povidon-joda, kako za dezinfekciju kože (10-postotna otopina) tako i za liječenje akutnih infekcija usne šupljine i ždrijela (1-postotna otopina).
Naše javno-zdravstvene službe među preporukama o sprječavanju ili liječenju COVID-19 ne spominju grgljanje, ali se može pronaći na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' kao preporučena higijenska mjera u sezoni gripe.
'Redovito ispiranje usta i grla antiseptičkim sredstvom još je jedna preventivna mjera koju nije loše provoditi u sezoni prehlada i gripa. Ova navika korisna je i za održavanje higijene i zdravlja sluznica. Ipak, treba biti oprezan da se sluznica kože ne bi isušila i na taj način smanjila svoju djelotvornost', navodi se na stranicama stampar.hr.
O potencijalnim antimikrobnim učincima ostalih sredstava za grgljanje postoji još manje dokaza. Antiseptička vodica za ispiranje usta pokazala je antivirusnu aktivnost protiv nekih virusa koji su joj bili izloženi najmanje 30 sekundi u laboratorijskim uvjetima u epruveti, ali predmet proučavanja tih studija nisu bili koronavirusi.
Nedavno kliničko istraživanja provedeno na 66 pacijenata u Engleskoj sugeriralo je da korištenje kućnog pripravka hipertonične fiziološke otopine za ispiranje nosa i grgljanje značajno smanjuje učestalost gripe i prehlade. Koronavirusi su uzročnici uobičajenih prehlada, ali oni su daleko bezopasniji od soja koronavirusa koji trenutno cirkulira svijetom.
Ispiranje nosa zahtijeva korištenje sterilnog pripravka, ali za grgljanje to nije potrebno. Otopina korištena u spomenutoj engleskoj studiji sastojala se od čajne žličice soli otopljene u šalici vode, što je otprilike 3-postotna fiziološka otopina, a ispitanici su je grgljali do šest puta dnevno.
Znanstvenici koji su radili na ovoj studiji u daljnjim laboratorijskim istraživanjima otkrili su potencijalni mehanizam djelovanja fiziološke otopine – stanice grla uzele su iz fiziološke otopine dodatni klor za proizvodnju spoja poznatog po antivirusnim svojstvima.
Savjeti za prevenciju koronavirusa
Ostala manja istraživanja pokazala su potencijalno blagotvorno protuvirusno djelovanje grgljanja zelenog čaja ili otopina koje sadrže katehine, aktivne sastojke zelenog čaja ili jabučnog octa. Ove studije su, međutim, rađene u laboratoriju pa nemaju kliničku važnost za pacijente, a također se niti jedna studija nije bavila koronavirusom.
Jedno istraživanje čak sugerira da već i grgljanje samo vode iz slavine može biti korisno za smanjenje broja gornjih respiratornih infekcija kod zdrave populacije, iako taj zaključak nije potvrđen kasnijim studijama.
Iz perspektive omjera rizika i koristi od grgljanja, nedostatak bi mogao biti pretjerivanje s čestim grgljanjem. Ono što znanost trenutno može pouzdano reći o grgljanju je da je to jeftina intervencija koja može pomoći kod liječenja grlobolje. Zbog ograničene trenutne baze dokaza, ostaje neodređeno može li grgljanje pomoći u borbi protiv prehlade ili gripe, a kamoli ozbijnijeg koronavirusa koji trenutno uzrokuje globalnu pandemiju.
Simptomi koronavirusa i tko je u rizičnoj skupini
