Je li večera u restoranu od 50, 80 ili 150 eura preskupa? Odgovor, dakako, ovisi o mjestu u kojem živite i visini vaših primanja. Upravo je to bilo polazište istraživanja Chef’s Pencila, koji je uz pomoć platforme Numbeo usporedio cijene restorana, kave i piva u 177 svjetskih gradova, stavljajući ih u odnos s prosječnim plaćama. Rezultati otkrivaju velike razlike: dok u nekim gradovima odlazak u restoran predstavlja gotovo uobičajenu naviku, u drugima je riječ o luksuzu dostupnom samo povremeno. Ta se razlika jasno očituje i u Hrvatskoj, između Zagreba i Dubrovnika.

Dubrovnik: skupi raj za turiste, ali ne i za domaće

Dubrovnik se na globalnoj ljestvici smjestio vrlo nisko kada se gleda dostupnost restorana u odnosu na primanja stanovnika. Premda Grad nudi restorane koji mogu stati uz bok europskim metropolama, cijene oblikovane prema turistima teško prate lokalne plaće. Trodijelni obrok u restoranu srednje klase stoji oko 44 eura po osobi, što čini 3,2 posto prosječne mjesečne plaće od 1.350 eura. Na taj način Dubrovnik zauzima 152. mjesto u svijetu, svrstavajući se među najmanje pristupačne europske gradove za vlastite stanovnike.

Turistima je večera dio odmora, dok je domaćima to uglavnom predstavlja luksuz na koji se odlučuju u posebnim i ne tako čestim prigodama. Čak i svakodnevni rituali, poput ispijanja kave ili piva, pokazuju isti obrazac. Kava ondje predstavlja 8,5 posto mjesečnih primanja, dok mjesečna konzumacija od deset piva prosječne cijene 4,85 eura troši 2,4 posto prosječnog dohotka. Dubrovnik se po tim pokazateljima nalazi pri dnu ljestvice po pitanju priuštivosti.

Zagreb nešto povoljniji

Zagreb u tom pogledu stoji bolje. Metropola bilježi prosječnu plaću od 1.810 eura, pa su izlasci donekle pristupačniji. Obrok srednje klase u zagrebačkom restoranu iznosi oko 33 eura, odnosno 1,8 posto plaće. Time je Zagreb zauzeo 93. mjesto na globalnoj ljestvici, bolje kotirajući od Budimpešte, ali lošije od Praga ili Beča. A time je usporediv s Rimom i Bratislavom,

Iako još uvijek ne ulazi u red najpovoljnijih europskih gradova, Zagrepčani si češće mogu priuštiti večeru izvan kuće. Kava i pivo pritom ostaju svakodnevni rituali. Kava u kafiću, koji čini 3,9 posto mjesečnih primanja, stavlja Zagreb na 53. mjesto, dok konzumacija od deset piva mjesečno, s prosječnom cijenom od 3,30 eura, troši 1,6 posto plaće i svrstava ga na 95. mjesto u svijetu.

Hrvatska na europskoj karti

U širem europskom kontekstu vidljiv je jasni raskorak između sjevera i juga kontinenta. Švicarski gradovi poput Züricha, Berna ili Ženeve te Luksemburg pokazuju visoku dostupnost restoranske ponude upravo zahvaljujući visokim primanjima. Nasuprot tome, Atena, Kijev i Bukurešt, zajedno s Dubrovnikom, spadaju među gradove u kojima je izlazak u restoran znatan financijski teret. Zagreb se nalazi nešto bliže sredini – i jest skuplji od nekih gradova poput Praga ili Valencije, ali je ipak pristupačniji od Atene ili Dubrovnika.

Zaključak istraživanja potvrđuje ono što se i bez brojki naslućuje. Dubrovnik je gastronomski raj za turiste, no domaćim je stanovnicima odlazak u restoran značajan udarac na kućni budžet. Zagreb je znatno povoljniji, iako još uvijek nije dosegnuo razinu srednjoeuropskih i sjevernoeuropskih metropola. Za većinu građana u oba grada večera izvan kuće i dalje je znak posebne prigode, dok kava i pivo, iako skuplji nego drugdje, ostaju dio svakodnevice, osobito u metropoli. Dok Zagreb stoji solidno u usporedbi s drugim srednjoeuropskim prijestolnicama, Dubrovnik se ističe kao jedan od najmanje priuštivih europskih gradova za lokalno stanovništvo – što odražava njegovu snažnu orijentaciju na međunarodni turizam.