Rumeni obrazi nakon zimske šetnje mnogima su znak zdravlja i svježeg zraka. No ako vam lice pocrveni čim kročite na hladnoću, a crvenilo ne nestaje satima, uzrok može biti oštećena zaštitna barijera kože ili rozacea. Dobra je vijest da nekoliko jednostavnih navika može znatno pomoći.
Kad je vani hladno, tijelo se prije svega trudi sačuvati toplinu. Krvne žile blizu površine kože zato se sužavaju, kako bi se smanjio gubitak topline. No koža lica ne smije se previše ohladiti, pa se žile povremeno ponovno šire i dovode toplu krv. Upravo zbog toga obrazi i nos poprimaju prepoznatljivu crvenu boju.
vezane vijesti
Mnogi primijete da im crvenilo postaje još jače kad iz hladnoće uđu u zagrijanu prostoriju. I to ima logično objašnjenje. Koža lica ostaje hladna još nekoliko minuta, a tijelo tada naglo širi krvne žile kako bi je zagrijalo. Kod većine ljudi crvenilo se brzo povuče, no kod osjetljive kože može potrajati i znatno dulje.
Vjetar i suh zrak oštećuju kožu
Hladnoća rijetko djeluje sama. Leden vjetar skida s lica prirodne masnoće koje štite kožu, a posljedica je iritacija koju dermatolozi nazivaju opeklinom od vjetra. Koža je tada crvena, zategnuta i peče.
Problem se ne završava vani. Grijanje u zatvorenom isušuje zrak, pa koža gubi vlagu i izvan i unutar kuće. Kada je zaštitna barijera oslabljena, koža burnije reagira na svaku promjenu temperature, što stvara začarani krug.
Posebno su pogođeni ljudi s rozaceom, kroničnom kožnom bolešću koja se očituje crvenilom središnjeg dijela lica, vidljivim kapilarama i ponekad prištićima. Američko udruženje National Rosacea Society u anketi je ispitalo 683 oboljela. Njih 80 posto iz područja s oštrim zimama reklo je da im boravak vani po hladnoći pogoršava simptome, a vjetar se pokazao kao najčešći sezonski okidač: navelo ga je 88 posto ispitanika, uključujući i one koji žive u blažoj klimi.
Što zaista pomaže
Prvi korak je zaštititi lice od vjetra. Šal ili kapa koji prekrivaju obraze i bradu jednostavna su, ali učinkovita prepreka. Pri odabiru šala prednost dajte mekanim materijalima koji ne grebu.
Dermatolozi zimi savjetuju bogatiju hidratantnu kremu, po mogućnosti sa sastojcima poput ceramida ili skvalana, koji pomažu obnovi zaštitne barijere. Nanesite je prije izlaska iz kuće, a birajte proizvode bez parfema, jer mirisi i agresivni sastojci mogu dodatno iritirati kožu.
Krema sa zaštitnim faktorom potrebna je i zimi. National Rosacea Society preporučuje mineralne kreme sa cinkovim oksidom ili titanijevim dioksidom i faktorom zaštite najmanje 30.
Pomaže i odijevanje u slojevima, jer odjeću lako možete skinuti čim uđete u toplo i tako ublažiti nagli skok temperature. Nakon hladne šetnje poželjno je oduprijeti se iskušenju vruće kupke ili tuširanja. Mlaka voda koži je mnogo ugodnija.
Na crvenilo utječe i ono što unosimo u organizam. Vrući napitci, ljuta hrana i alkohol, uključujući omiljeno zimsko kuhano vino, česti su okidači crvenila. Čaj ili kavu stoga je bolje malo ohladiti prije nego što ih popijete.
Kada se javiti liječniku
Povremeno crvenilo nakon boravka na hladnoći uglavnom je bezazleno. Ipak, ako se ne povlači satima, ako se na licu pojave vidljive kapilare, prištići ili oteklina ili ako vas peku i suze oči, vrijedi se obratiti dermatologu. Rozacea se ne može izliječiti, ali se terapijom može dobro kontrolirati.
Oprez je potreban i na jakoj hladnoći. Ako koža najprije pocrveni, a zatim pobijeli ili posivi i postane bolna, to može biti znak ozeblina. U tom slučaju treba što prije ući u toplo i postupno zagrijati kožu.
