KAKO, KAD I KOLIKO MAZATI?

Kreme za sunčanje nose potencijalni rizik, a dermatolozi razbijaju najveće mitove oko njihova nanošenja

06.06.2020 u 18:00

Bionic
Reading

Zbog dugotrajne izoliranosti u vlastitim domovima ove godine suncu se radujemo vjerojatno i više nego inače, no zvijezda oko koje se sve vrti i koja nam podiže raspoloženje glavni je krivac za rak kože. Kreme za sunčanje kojima smo poklanjali ogromno povjerenje dospjele su također na zao glas, pa kako se onda ponašati na suncu

Priča o štetnosti krema za sunčanje vjerojatno bi bila svedena pod teorije zavjere ili marketinške trikove proizvođača koji nude 'netoksične kreme za sunčanje' da zabrinutost nije pokazala i Američka udruga za hranu i lijekove (FDA). Problem s kremama za sunčanje leži u kemikalijama koje se u ljudsko tijelo apsorbiraju u dovoljno visokim razinama, a potencijalno mogu imati štetne učinke.

O važnosti nanošenja krema za sunčanje i najčešćim mitovima koji se vežu uz njih Huffington Post razgovarao je sa stručnjacima za kožu.

Princip djelovanja krema za sunčanje

Zadatak krema za sunčanje sprečavanje je ulaska u kožu sunčevih zraka koje je mogu oštetiti, posebno ultraljubičastih A i B zraka, najčešće označenih kao UVA i UVB zrake. Starenje kože, koje nazivamo i fotostarenje, možemo zahvaliti UVA zrakama, dok su UVB zrake krivac za izgorjelu kožu. UVA zrake prodiru dublje od UVB zraka i mogu uzrokovati genetska oštećenja stanica.

Kreme za sunčanje možemo podijeliti u dvije osnovne skupine – kemijske i fizikalne. Pojednostavljeno rečeno, kemijske kreme za sunčanje one su koje sadrže kemikalije poput oktokrilena, avobenzona i oktinoksata, a fizikalne kreme za sunčanje kao filtre koriste prirodna sredstva poput cinka i titanijeva dioksida.

Zaštitni faktor pudera ili kreme za lice je dovoljan

Faktor zaštite od sunca (SPF, od engl. Sun Protection Factor) kod šminke iznosi oko 15 do 25 posto, ali za postizanje takve razine zaštite od sunca, kakva je istaknuta na pakiranjima, trebalo bi nanositi veće količine šminke. Dakle nije nemoguće, ali višestrukom količinom pudera na licu od uobičajene vjerojatno ne biste postigli željeni efekt niti izgledali reprezentativno.

Za pravilnu zaštitu od sunca ispod šminke bi trebalo nanijeti kremu za sunčanje širokog spektra UVA i UVB pokrivenosti, SPF faktora od 30 na više.

Zimi nam ne treba krema za sunčanje

Jedan od najčešćih mitova je da kreme za sunčanje treba nanositi samo kad je vani toplo i kad sunce sjaji punom snagom. UV zrake su prisutne cijelog dana, a kremu za sunčanje jednako tako treba nositi cijele godine. Samo u periodu nakon zalaska sunca pa do jutarnjeg izlaska, kad padne tama, koža nije izložena UV zračenju.

Iako je u hladnijem dijelu godine manje izložena UV zrakama, koža je i dalje osjetljiva na oštećenja UV zrakama, osobito ako ste vrlo blijedi ili je u obiteljskoj povijesti bolesti bilo raka kože.

Nanošenje iste količine kreme za sunčanje kao i uobičajene kreme za lice

Za učinkovitu primjenu krema za sunčanje vrlo je važno nanijeti na kožu pravilnu količinu kreme, ali većina ljudi je nažalost ne nanosi dovoljno.

Na internetu ćete pronaći različite preporuke, a količine kreme variraju jer se nacionalni propisi donose na temelju stope raka kože u određenoj zemlji, ali i u skladu s propisima za proizvodnju sredstava za sunčanje. Primjera radi, preporuka u SAD-u je dvije čajne žličice kreme za cijelo tijelo, u Velikoj Britaniji ta je količina dostatna samo za glavu, lice i ruke, dok prema australskim preporukama za cijelo tijelo treba oko sedam čajnih žličica kreme za sunčanje.

Preporuka u Hrvatskoj

Prema prof. dr. sc. Mirni Šitum, pročelnici Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba, preporučuje se nanijeti obilniju količinu fotoprotektivnih sredstava, približno 35 mL, da bi se zaštitila koža prosječne odrasle osobe. U prijevodu to znači: nanijeti malo više od pola čajne žličice na svaku ruku, lice i vrat, a na svaku nogu, prsa i leđa nešto više od po jedne čajne žličice. Nipošto se ne smije zaboraviti na usnice, vjeđe, uši i gornju stranu stopala.

Za učinkovitu zaštitu, navodi se nadalje u tekstu objavljenom na stranicama ordinacija.hr, fotoprotektivno sredstvo nužno je nanijeti 15 do 30 minuta prije izlaganja suncu da se upije u površinski sloj kože te ponovno nanijeti na fotoeksponirana područja 15 do 30 minuta nakon početka izlaganja kože. Zaštitno sredstvo potrebno je obnavljati nakon kupanja, brisanja ručnikom, znojenja jer se na taj način skine 30-40 posto zaštitnog sloja.

Kremu je dovoljno ujutro nanijeti na kožu

Iako krema na suhoj koži traje dva sata, na vlažnoj koži ostaje samo od 40 do 80 minuta. U danima koje provodite na otvorenom morate ponovno nanositi kremu za sunčanje najmanje svaka dva sata.

Zaštitnu kremu možemo zamisliti kao zaštitni film preko lica, a taj se film tijekom dana polako troši zbog znojenja, lučenja masnoće i sličnog.

Kremu za sunčanje možemo miješati s kremom za lice ili puderom

Ovaj mit nosi dva rizika. Prvo, vjerojatno nećete primijeniti dovoljnu količinu kreme za sunčanje koja bi vam pružila odgovarajuću zaštitu, a drugo, potencijalno možete razrijediti aktivne sastojke i tako smanjiti njihovu učinkovitost. Preporuka je zasebno nanositi proizvode za kožu. Pravilno nanesite svaki proizvod u slojevima, potom kremu za sunčanje i kad se koža osuši, dodajte puder.

Kako bi se smanjio pepeljasti efekt, fizikalne kreme za sunčanje mogu se pomiješati s puderima, ali ni ovo se ne preporučuje jer miješanje kreme za sunčanje s kremama za lice ili puderima bez zaštitnog faktora može smanjiti zaštitni faktor.

Zaštita od sunca se zbraja pa kreme sa SPF-om 20 i 30 zajedno daju zaštitni faktor 50

Ovo je donekle točno, ali je vjerojatno najbolje nanositi dva sloja istog proizvoda. Kumulativno djelovanje moguće je samo ako su oba sloja nanesena ravnomjerno, što je nemoguće izvesti bez brisanja dijela prvog sloja. Brojeve zaštitnog faktora nije moguće kumulativno zbrajati jer svaki proizvod blokira određeni postotak UVB zraka. Nanošenje kreme sa zaštitnim faktorom 20, a potom sa zaštitnim faktorom 30, pružit će jednako zaštite kao i primjena samo kreme s faktorom 30.

Ako ne izgorite bez upotrebe zaštitne kreme, s vama je sve u redu

Tamnjenje je u osnovi odumiranje stanica, zbog čega koža poprima smeđu ili crvenu boju, a to baš i ne zvuči previše zdravo. Stvari poput sigurne preplanulosti zapravo ne postoje jer je ten pokazatelj akumuliranog oštećenja stanica kože djelovanjem UV zraka. Koža može trpjeti oštećenja od sunca koja vi ne morate vidjeti, ali vas mogu dovesti do ranijih znakova starenja, hiperpigmentacije, a potencijalno i raka kože. To je ona tamna strana tamnjenja na suncu.

Mali zaštitni faktor sasvim je dovoljan

Kako za koga. Odgovarajući zaštitni faktor ovisi o osjetljivosti naše kože i količini UV zraka kojoj ste izloženi.

Ako vam je koža između dva nanošenja kreme, u preporučenim intervalima, postala ružičasta na suncu, znači da vam zaštitni faktor koji trenutno koristite nije dovoljan. Preporuka je krenuti sa zaštitnim faktorom 30, dovoljnim za zaštitu kolagena u koži koji održava njezin mladoliki izgled, a pored toga štiti od raka kože.

Kreme za sunčanje izazivaju rak

Ovo zapravo nije apsolutni mit, ali potrebna su dodatna znanstvena istraživanja. U ovom trenutku nema još dovoljno znanstvenih dokaza koji bi sugerirali to da krema za sunčanje može uzrokovati rak. Nedavno istraživanje pokazalo je da oksibenzon, učestali sastojak kemijskih krema za sunčanje, ostaje u ljudskom krvotoku 21 dan, ali ovo nije izravno povezano s rakom.

'Ne mora značiti da neki aktivni sastojak za zaštitu od sunca, ili bilo koji drugi sastojak, nije siguran za zdravlje samo zato što se apsorbira u tijelo', rekao je nedavno David Strauss, šef odjela primijenjene regulatorne znanosti FDA-e.