Kako prati/dezinficirati ruke?

Ključno za sprječavanje širenja zaraze, kao i kod prehlade ili gripe, je pranje i dezinfekcija ruku. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni, možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60 posto alkohola.

Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama

Općih pravila o higijeni ruku i hrane važno je uvijek se držati, osobito ako putujete u krajeve u kojima postoji veća mogućnost zaraze ili sumnjate da biste mogli doći u kontakt sa zaraženom osobom.

Kao i kod svake zaraze koja se širi kapljičnim putem, a kako se ne bi kontaminirali predmeti i ljudi s kojima zaraženi dolaze u kontakt, važno je usta ne prekrivati rukom, nego kihati i kašljati u lakat.

Trebaju li nam kirurške maske?

Kirurške maske sprječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge. Kirurške maske su manje učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Za uobičajeni socijalni kontakt s oboljelim dovoljna je kirurška maska i održavanje udaljenosti najmanje metar od bolesnika.

Što učiniti ako se nađemo u bliskom doticaju sa zaraženom osobom?

Ako se tijekom zadnjih 14 dana bili u bliskom kontaktu s oboljelim od 2019-nCoV, izuzetno je važan aktivni nadzor u samoizolaciji, što znači ostanak doma, mjerenje tjelesne temperature jednom dnevno i svakodnevni kontakt s nadležnim epidemiologom. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na 2019-nCoV (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.

Kako dezinficirati površine?

Važna je i dezinfekcija površina putem kojih bi se mogli širiti virusi. Kemijska dezinfekcijska sredstva koja mogu ubiti koronavirus temelje se na izbjeljivaču, kloru, otapalima, 75-postotnom etanolu, octenoj kiselini i kloroformu.

Što napraviti u slučaju sumnje na zarazu?

Koliko je poznato, virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput povišene tjelesne temperature, kašlja, otežanog disanja, bolova u mišićima i umora. U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima.

Djeca, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, poremećaja jetre i bolesti dišnih putova) općenito imaju veći rizik od razvoja težih simptoma zaraznih bolesti. S obzirom na to da se radi o novoj bolesti te su dostupni podaci nepotpuni, još nije poznato koje skupine ljudi imaju teži ishod zaraze virusom 2019-nCoV.

Kako se liječi?

Za ovu bolest ne postoji posebno liječenje. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronavirus je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature).

Štiti li nas ovogodišnje cjepivo protiv gripe od virusa 2019-NCOV?

Virus gripe i 2019-nCoV su vrlo različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom 2019-nCoV. Međutim sezona gripe u Europi još traje, a cjepivo je najbolja dostupna zaštita od nje.

Pomažu li nam antibiotici?

Antibiotici ne djeluju protiv virusa, već samo protiv bakterija, a trenutno nema znanstvenih dokaza da uporaba antivirusnih lijekova sprječava infekciju koronavirusom.

Što ako sumnjamo na zarazu virusom 2019-NCOV?

Ukoliko vaš liječnik smatra da se trebate testirati na 2019-nCoV, uputit će vas u daljnji postupak. Trenutno se dijagnostika provodi samo u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu.

Više detalja o koronavirusu te opasnostima i mjerama zaštite u prometu predmeta i ljudi potražite na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.