ZNANSTVENICI DALI OBJAŠNJENJE

Koliko dugo koronavirus može preživjeti u našoj okolini i djeluju li zaista dezinfekcijska sredstva?

28.02.2020 u 14:55

Bionic
Reading

Koronavirus je stigao i u Hrvatsku. Zdravstveni stručnjaci smiruju građane govoreći da nema mjesta panici, no potrebno ih je i educirati, objasniti kako se virus prenosi te kako se od njega može zaštititi. Američki liječnici dali su nekoliko naputaka koji bi vam u tome mogli pomoći, kao i odgovore na pitanja što muče mnoge

Do pojave cjepiva protiv koronavirusa (COVID-19), smatraju stručnjaci, dijeli nas 18 mjeseci, stoga je jako važno držati se mjera za sprečavanje infekcije ili njeno daljnje širenje. Zdravstvena struka stalno napominje kako je redovito i temeljito održavanje higijene najbolji način obrane od ove nove bolesti od koje je u Hrvatskoj za sada oboljelo petero osoba.

Prema trenutačnim spoznajama znanstvenika koji se bave koronavirusom, zaraza se širi kao i prehlada ili gripa kapljičnim putem, odnosno kihanjem i kašljanjem. Za širu javnost korist od nošenja laganih kirurških maski za jednokratnu upotrebu nije potvrđena. Stručnjaci kažu da kirurške maske mogu pružiti određenu zaštitu od krupnih kapi, sprejeva ili prskanja, ali s obzirom na to da ne prianjaju čvrsto na lice, mogu dozvoliti kapljicama koje nose zarazu da prodru u nos, usta ili oči.

Također, površine koje koristi velik broj ljudi, poput kvaka na vratima, tipkala u dizalima, rukohvata te predmeta u toaletima i čajnim kuhinjama poduzeća ili javnom prijevozu, mogu biti posrednik u prijenosu zaraze ako ih je neposredno prije vas dodirivala zaražena osoba.

To ne znači da trebate paničariti. Iako će na neke osobe, uglavnom starije i prethodno bolesne, koronavirus ostaviti ozbiljnije posljedice, većina oboljelih osjeti relativno blage simptome. Nedavno izvješće iz Kine pokazalo je da na preko 72.000 zaraženih njih 80 posto pokazuje blage simptome.

Ipak, potrebno se detaljno informirati o virusu, ne bismo li vjerojatnost od obolijevanja i širenja zaraze sveli na minimum. Američki liječnici dali su detaljno objašnjenje kako očuvati zdravlje.

Koliko dugo koronavirus može preživjeti i širiti se?

Prije nego što uopće znamo kako se zaštititi od virusa važno je znati kako se širi i koliko dugo može preživjeti na površinama. Rani dokazi upućuju na to da se koronavirus uglavnom širi dišnim kapljicama koje lebde u zraku kada zaražena osoba kašlje ili kiše. Te se kapljice mogu spustiti na vas i direktno vas zaraziti ili mogu pasti na određenu površinu (cestu, ogradu, tkaninu...) i neko vrijeme boraviti na njima.

Ostaje nejasno koliko dugo se zadržavaju na površinama, no znanstvenici sumnjaju da virus može preživjeti do devet dana na ugodnoj sobnoj temperaturi. Novija istraživanja pokazuju da se koronavirus također može širiti ljudskim izmetom. Ukoliko se osoba nakon nužde ne briše pravilno, tragovi izmeta mogu se zadržati na njenim rukama i na taj način prenijeti na kvaku vrata, a virus odjednom ima novi dom.

Mogu li maramice za dezinfekciju eliminirati virus?

Ako ste pratili vijesti o koronavirusu, vjerojatno ste već čuli da se preporučuje oprati sve javne površine na koje nailazite svaki dan - na poslu, u školi, u zračnoj luci, na željezničkoj stanici i tako dalje. Javne površine su poznata žarišta opasnih bakterija i mikroba.

'Studija iz 2018. otkrila je da se zarazne bakterije koje uzrokuju bolesti iz crijeva i izmeta ljudi mogu naći na većini javnih dodirnih površina. Na deklaracijama većine dezinfekcijskih maramica piše da mogu ubiti do 99,9 posto klica. U savršenom svijetu bez problema bi eliminirale i koronavirus. COVID-19 sadrži lipid, što znači da ga se maramicama lako može ubiti', rekao je dr. Charles Gerba, profesor mikrobiologije i imunologije na Sveučilištu u Arizoni i savjetnik tvrtke za higijenu zahoda Enviro-Master.

Ali ne živimo u savršenom svijetu, a ljudi zloupotrebljavaju maramice, čime umanjuju njihovu učinkovitost. Jedno je istraživanje pokazalo da, iako dezinficijensi briše većinu bakterija s površine, virus ostaje na maramici - i ako se maramica ponovno koristi, ta se bakterija prenosi na novo mjesto. Da biste to spriječili, upotrijebite uvijek novu maramicu, a zatim je bacite.

Stručnjaci također preporučuju upotrebu maramica na bazi etanola ili izbjeljivača, radije nego dezinficijensa na bazi benzalkonijevog klorida ili vodikovog peroksida. Većina ljudi ne daje izbjeljivaču dovoljno vremena da učini svoju čaroliju. Zato sredstvo za dezinfekciju, nakon što ga nanesete, ostavite da odstoji neko vrijeme i tek onda obrišite površinu, savjetovao je dr. Robert Amler, dekan odjela zdravstvenih znanosti i praksu na njujorškom Medicinskom fakultetu i bivši voditelj Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.

Iako dezinfekcija ne može odmoći, dr. Gerba tvrdi da kod ljudi koji pretjerano čiste postoji veća vjerojatnost da će potencijalne klice u prostoru svojim kretanjem i diranjem predmeta raspršiti na više područja u domu i time stvoriti nova žarišta zaraze. Predmete i površine u vašem okruženju dovoljno je dezinficirati jednom do tri puta dnevno.

Kako pravilno održavati higijenu i sačuvati zdravlje?

Sada kada znamo da je širenje virusa moguće putem izmeta, možemo razgovarati o pravilnom korištenju WC-a. Kad u WC školjci pustimo vodu, ona banalno rečeno 'kihne', raspršujući sićušne čestice vode po cijelom zahodu. Ta voda koja sadrži mikroskopske čestice urina, izmeta, bakterija i virusa zbog siline ispuštanja u WC školjku može se raspršiti svugdje po kupaonici - na vaše hlače, vrata ili umivaonik.

Ukratko, kupaonice su najveća zona opasnosti, stoga ih morate koristiti s velikom opreznošću. Prije nego pustite vodu spustite dasku, odstupite korak unatrag i prekrijte lice (posebno usta i oči), a zatim operite ruke.

Koristite dezinfekcijske maramice kako biste očistili dasku, poklopac i samo postolje školjke, mijenjajući maramice (uvijek koristite čistu maramicu za svaku površinu). Postoje i sredstva za čišćenje WC školjki na bazi izbjeljivača koja mogu smanjiti broj organizama iz mlaznice ukoliko ih prije i nakon puštanja vode izlijete u WC školjku.

'Osim zahoda, naše su ruke najveći prijenosnici bakterija. Razmislite o tome: cijeli dan dodirujemo lice - oči, nos, usta - sva područja putem kojih virus može dospjeti u tijelo', rekao je dr. Amler.

Procjenjuje se da dodirujemo lice do 23 puta u satu.

Zato je pravilno pranje ruku ključan način za smanjivanje rizika od bolesti i širenje zaraze. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni, možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60 posto alkohola. Nakon što ste oprali ruke temeljito ih osušite čistim ručnikom, papirnatim ručnicima ili sušilom.

Većina ljudi, dodao je dr. Amler, često propušta prati palčeve, vrhove prstiju i prostor između njih.

'Nije dovoljno samo umočiti ruke u vodu, osušiti ih i krenuti dalje. Potrebno je stvarno očistiti ruke uz pomoć sapuna. Ne zaboravite osušiti ih jer virus može ostati na mokrim rukama. Sredstvo za dezinfekciju (s najmanje 60 posto alkohola) nemojte koristiti kao zamjenu za pranje ruku. Nakon što ste ih oprali gel za dezinfekciju dobro utrljajte u svoje ruke i prste kako biste uništili sve preostale bakterije', rekao je dr. Amler.

'Operite ruke vrućom vodom, koristeći tekući sapun, a ruke osušite papirom, radije nego običnim ručnicima, kako ne biste raširili mikroorganizme oko sebe. I ne brinite ako niste na vrijeme nabavili kirurške maske za lice. Zdravstveni stručnjaci uglavnom se slažu da neće pomoći, osim ako već niste bolesni - u tom slučaju možete zaštititi ljude oko sebe od vašeg kašlja i kihanja', savjetovao je dr. Gerba.

Zaključak svega je da pripazite na sebe i da nipošto ne paničarite, a ukoliko se osjećate loše ili primijetite simptome (temperatura i/ili suhi kašalj) koji ukazuju na koronavirus, što prije se obratite liječniku.