• Znanstvenici su koristili posebnu tehniku skeniranja mozga za istraživanje kako igra s lutkama utječe na djecu.
• Znanstvenici su usporedili podatke dobivene prilikom samostalne igre s lutkama i igre u društvu.
• I igra u društvu i samostalna igra s lutkama aktivirale su dio mozga povezanog sa socijalnim vještinama
• Za razliku od igri s lutkama, kreativne video igre nisu aktivirale taj dio mozga
• I dječaci i djevojčice imaju jednaku korist od igranja s lutkama.

6 od 10 roditelja radije bi da njihova djeca odrastu s razvijenim socijalnim vještinama nego s visokim akademskim obrazovanjem. Istraživanje na 2.000 roditelja djece u dobi od 3 do 10 godina, pokazalo je da 90% njih smatra da je empatija ključna društvena osobina koju bi njihova djeca trebala razviti.

Druge vještine koje bi roditelji željeli razviti kod svoje djece su razumijevanje vlastitog ponašanja i njegovih posljedica, razumijevanje tuđih gledišta i sposobnost surađivanja s drugima.

Pokazalo se i da je gotovo 75% roditelja zabrinuto da bi pandemija koronavirusa mogla utjecati na društvene vještine njihovog djeteta i njegovu komunikaciju s drugima.

Neuroznanstvenici sa sveučilišta Cardiff surađivali su s Barbie na istraživanju koje je prvi put koristilo tehniku skeniranja mozga takozvanu near infracrvenu spektroskopiju za istraživanje učinka igre s lutkama. Tim je pratio moždanu aktivnost 33 djece u dobi od 4 do 8 godina dok su se igrali s Barbie lutkama.

Istraživanje je otkrilo da igra s lutkama aktivira dio mozga koji pomaže djeci u razvoju empatije i drugih socijalnih vještina. Znanstvenici sa Sveučilišta Cardiff otkrili su da igra s lutkama aktivira stražnji gornji temporalni sulkus mozga više od drugih kreativnih aktivnosti. ''Ovo područje mozga koristimo kada razmišljamo o drugim ljudima osobito kada razmišljamo o njihovim mislima ili osjećajima'', rekla je autorica znanstvenog istraživanja Sarag Gerson sa Sveučilišta Cardiff.

Osim toga, koristi od igre s lutkama uočene su čak i kada su se djeca igrala sama, a ne u društvu i bile su jednake i kod djevojčica i kod dječaka.

Rezultati podržavaju teoriju ''oca razvojne psihologije'' Jeana Piageta koji je 1945. tvrdio da je igra pretvaranja sama po sebi društvena.

''Lutke ih potiču na stvaranje vlastitih malih imaginarnih svjetova za razliku od rješavanja problema ili izgradnje nečega. Potiču djecu na razmišljanje o drugim ljudima i o tome kako bi mogli međusobno komunicirati.''

''Činjenica da smo vidjeli da je određeni dio mozga aktivan u našoj studiji, pokazuje da djeci igra s lutkama pomaže u uvježbavanju društvenih vještina koje će im trebati kasnije u životu.''

Znanstveni tim je otkrio da je stražnji gornji temporalni sulkus mozga bio aktivan i kod djevojčica i kod dječaka dok su se igrali s lutkama, bilo sami ili u društvu.

Nasuprot tome, kad su djeca igrala kreativne igre na tabletu, aktivnost tog dijela mozga je bila vrlo slaba.

 Lisa McKnight, glavna voditeljica za Barbie u tvrtki Mattel rekla je: ''Znali smo da igra s lutkama ima pozitivan utjecaj na djecu, ali sada imamo i neuroznanstvene dokaze koji i potvrđuju te prednosti.''