Ponavljano povlačenje oštrice struže površinu daske i odvaja mikroskopske komadiće. Količina koja se oslobađa ovisi o vrsti plastike, starosti i oštećenosti daske, tvrdoći namirnice te načinu i učestalosti rezanja.

Istraživanja su već potvrdila da plastične daske tijekom korištenja mogu oslobađati mikroplastiku. U jednom eksperimentu na životinjama više razine mikroplastike pronađene su u krvi i debelom crijevu skupine koja je dobivala hranu pripremljenu na plastičnoj dasci nego kod one kojoj je hrana pripremana na drvenoj površini.

Treba li ih odmah baciti?

Stručnjaci naglašavaju da trenutačno nema dokaza da mikroplastika iz kuhinjskih dasaka kod ljudi izravno izaziva rak. Dugoročne posljedice njezina nakupljanja u ljudskom tijelu još se istražuju, pa znanstvenici ne mogu dati ni potpuno umirujući ni konačno alarmantan odgovor.

Potencijalni rizici koji se proučavaju uključuju upalne procese i utjecaj na crijevni mikrobiom. Dodatna zabrinutost povezana je s činjenicom da toplina može potaknuti otpuštanje određenih kemijskih dodataka iz plastike, osobito kada čestice završe u hrani koja se potom kuha ili prži.

Zbog toga nema potrebe panično baciti svaku plastičnu dasku, ali duboki rezovi, hrapava površina i vidljivo trošenje dobar su znak da je vrijeme za zamjenu. Pri kupnji nove daske može se razmotriti drvena alternativa, uz pravilno pranje i potpuno sušenje nakon svake upotrebe.

Ni drvena daska nije bez pravila

Drvene daske ne otpuštaju mikroplastiku i obično manje oštećuju oštricu noža, ali porozna površina može zadržavati vlagu i ostatke hrane. Zato ih treba temeljito očistiti, dobro osušiti i zamijeniti kada nastanu duboke pukotine koje se više ne mogu pravilno oprati.

Stručnjaci savjetuju i izbjegavanje zagrijavanja hrane u plastičnim posudama te korištenja plastičnih lopatica na vrlo visokim temperaturama. Konačni zdravstveni učinci mikroplastike još nisu potpuno razjašnjeni, ali smanjivanje nepotrebnog izlaganja jednostavan je korak koji ne zahtijeva veliku promjenu svakodnevnih navika.