IMA I TOGA

Evo u čemu su Hrvati bolji od prosječnog Europljanina

30.04.2014 u 08:00

Bionic
Reading

Prema rezultatima najnovijeg istraživanja Eurobarometera o sportu i tjelesnoj aktivnosti, čak 59 posto građana Europske unije rijetko ili nikada ne vježba i ne trenira neki sport, a kako pokazuju brojke, stanje u Hrvatskoj još je lošije. Tako čak 65 posto Hrvata vrlo rijetko ili čak nikada ne vježba

Sjeverna Europa aktivnija je nego jug i istok Europe. Tako je na primjer čak 70 posto Šveđana u novom istraživanju Eurobarometera reklo kako barem jednom tjedno vježbaju ili odlaze na kakav sport. Vrlo je slična situacija i u Danskoj, gdje redovito vježba čak 68 posto stanovništva; to redovito čini 66 posto ljudi u Finskoj, a vrlo blizu su im i Nizozemci s postotkom od 58 posto i Luksemburg sa 54 posto.

Podaci pokazuju kako je europski prosjek građana koji nikada ne vježbaju visokih i zabrinjavajućih 42 posto. U usporedbi s time, 29 posto Hrvata nikada ne vježba. Redovito vježba osam posto Europljanina, a to redovito čini devet posto Hrvata. Sve u svemu, premda bi te brojke mogle biti i bolje, može se zaključiti kako su Hrvati ipak u nečemu bolji od prosječnog Europljanina.

No na drugom kraju ljestvice nalazi se Bugarska, gdje čak 78 posto građana kaže kako nikada ne vježba, a slijedi ih Malta sa 75 posto ljudi koji ne vježbaju, Portugal sa 64 posto te Rumunjska i Italija sa 60 posto.

Istraživanje Eurobarometer za Europsku komisiju preveo je TNS Opinion & Social Network u 28 država članica od 23. studenog do 2. prosinca 2013. U istraživanju je sudjelovalo gotovo 28 tisuća ispitanika iz različitih društvenih skupina, piše europa.eu. Istraživanje je također uspoređeno s podacima istraživanja provedenima 2002. i 2009. te će pridonijeti razvoju politika za promicanje sporta i tjelesne aktivnosti.

Komentirajući ove rezultate, Androulla Vassiliou, europska povjerenica odgovorna za sport kaže: 'Rezultati Eurobarometera potvrđuju potrebu za mjerama koje će potaknuti ljude na vježbanje i sport u svakodnevnom životu. To je presudno, ne samo u smislu individualne dobrobiti i zdravlja, već i zbog značajnih ekonomskih troškova koji proizlaze iz tjelesne neaktivnosti. Komisija se zalaže za podršku državama članicama u naporima poticanja građana na aktivnost.'

Istraživanje pokazuje kako bi upravo lokalne vlasti mogle značajno utjecati na poticanje tjelesne aktivnosti stanovništva. I dok 74 posto ispitanika smatra kako sportski klubovi pružaju dovoljno mogućnosti za to,  39 posto ispitanika smatra da lokalne vlasti ne čine dovoljno po tom pitanju.

Prema podacima istraživanja, Hrvatska se nalazi u sredini između zemalja čiji građani vježbaju i koje ne vježbaju, no s napomenom kako ipak manji broj redovito vježba u odnosu na one koji uopće ne vježbaju. Prema rezultatima svega devet posto Hrvata vježba redovito, relativno redovito vježba 26 posto. Usto povremeno vježba 36 posto, a 26 posto Hrvata nikada ne vježba, što pak znači da 65 posto Hrvata jako rijetko ili gotovo nikada ne vježba.