Kava nam je ušla u svakodnevicu prije više od 600 godina, a danas prosječno popijemo gotovo dva kilograma po osobi godišnje. Za mnoge je to jutarnji ritual bez kojeg ne mogu, uz precizne preferencije oko mješavina, jačine i načina pripreme. No pitanje koje se često postavlja glasi: koliko je kave sigurno piti ako imate povišen krvni tlak ili brinete o zdravlju srca?

Iako kofein može privremeno povisiti tlak, posebno kod osoba koje inače ne piju kavu ili već imaju dijagnosticiranu hipertenziju, to ne znači da je se morate potpuno odreći. Najnovija istraživanja sugeriraju da umjerena konzumacija za većinu ljudi nije problematična.

Što se smatra povišenim krvnim tlakom?

Krvni tlak označava silu kojom krv pritišće stjenke arterija dok srce pumpa. Mjeri se pomoću dvije vrijednosti. Gornja, sistolički tlak, pokazuje tlak u trenutku kada se srce steže i potiskuje krv kroz tijelo. Donja, dijastolički tlak, mjeri tlak dok se srce opušta i ponovno puni krvlju.

Normalnim se smatra tlak niži od 120/80 mm Hg. Vrijednosti koje se trajno kreću oko 140/90 mm Hg ili više označavaju hipertenziju. Riječ je o stanju koje često nema nikakve simptome, zbog čega je posebno opasno. Neliječena ili loše kontrolirana hipertenzija povećava rizik od srčanog i moždanog udara te pogoršava postojeće bolesti srca i bubrega.

Procjenjuje se da oko 31 posto odraslih ima povišen tlak, a polovica toga uopće nije svjesna. Čak i među onima koji uzimaju terapiju, gotovo polovica nema tlak pod dobrom kontrolom.

Kako kava utječe na krvni tlak?

Kofein djeluje kao stimulans mišića i kod nekih ljudi može ubrzati rad srca, što potencijalno dovodi do nepravilnog srčanog ritma. Također potiče nadbubrežne žlijezde na lučenje adrenalina, zbog čega se krvne žile sužavaju, a tlak raste.

Razina kofeina u krvi najviša je između 30 minuta i dva sata nakon ispijanja kave, dok je njegov poluživot između tri i šest sati. Na to koliko brzo tijelo razgrađuje kofein utječu dob, genetika i navika redovitog konzumiranja. Osobe koje često piju kavu obično ga metaboliziraju brže.

Istraživanja pokazuju da kofein može povisiti sistolički tlak za tri do 15 mm Hg, a dijastolički za četiri do 13 mm Hg. Taj učinak snažniji je kod osoba koje već imaju povišen tlak, osobito ako uz to boluju od bolesti srca ili jetre. U tim slučajevima preporučuje se savjetovanje s liječnikom.

Kava nije samo kofein

Osim kofeina, kava sadrži stotine fitokemikalija koje utječu na okus, aromu i zdravlje. Neki od tih spojeva imaju i pozitivan učinak na krvni tlak. Melanoidini pomažu u regulaciji tjelesne tekućine i aktivnosti enzima koji sudjeluju u kontroli tlaka, dok se pokazalo da kininska kiselina može sniziti i sistolički i dijastolički tlak jer poboljšava funkciju unutarnje stjenke krvnih žila.

Povezuje li se kava s razvojem hipertenzije?

Velika analiza 13 studija, u kojoj je sudjelovalo više od 315 tisuća ljudi, pokazala je da konzumacija kave nije povezana s većim rizikom od razvoja hipertenzije. Tijekom razdoblja praćenja, hipertenzija se razvila kod oko 65 tisuća ispitanika, no istraživači nisu pronašli vezu između količine popijene kave i pojave bolesti.

Rezultati su ostali isti neovisno o spolu, količini kave, vrsti, pušenju ili duljini praćenja. Iznimke su zabilježene u nekim američkim studijama i istraživanjima slabije metodološke kvalitete, zbog čega ih treba tumačiti s oprezom.

S druge strane, japansko istraživanje koje je gotovo 19 godina pratilo više od 18 tisuća osoba pokazalo je povećan rizik kod onih s izrazito visokim tlakom. Kod osoba koje su imale sistolički tlak od 160 ili više, a pile dvije ili više šalica kave dnevno, rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti bio je dvostruko veći u odnosu na one koji nisu pili kavu. Kod osoba s normalnim ili blago povišenim tlakom takva povezanost nije uočena.

Ne morate se odreći kave

Ako volite kavu, dobra vijest je da je ne morate izbaciti. Važno je znati vlastite vrijednosti krvnog tlaka, biti svjestan drugih izvora kofeina te obratiti pozornost na prehranu, unos soli i razinu tjelesne aktivnosti.

Preporučuje se izbjegavati kofein neposredno prije mjerenja tlaka i u poslijepodnevnim satima kako ne bi remetio san. Za većinu ljudi razumna granica su do četiri šalice dnevno ili prelazak na bezkofeinsku kavu. Ako imate izrazito visok tlak, odnosno vrijednosti iznad 160/100 mm Hg, savjetuje se ograničiti se na jednu šalicu dnevno i o svemu se konzultirati s liječnikom.