Usporedba 125 gradova povezala je troškove života s kvalitetom svakodnevice. Među mjestima s povoljnim odnosom tih pokazatelja našli su se Osijek, Rijeka, Split i Zagreb.
Veliki europski gradovi privlače poslovnim prilikama, kulturnom ponudom i međunarodnim ugledom. No kada se uz ono što nude pogleda i koliko život u njima košta, pozornost dobivaju i manje razvikane adrese.
Na karti koju je objavio Visual Capitalist posebno se ističe Osijek, a povoljan položaj imaju i drugi hrvatski gradovi. Vizualizacija autora Valeriija Emelianova obuhvaća 125 gradova Europe i područja Zajednice neovisnih država, koristeći podatke Numbea iz kolovoza 2026. godine.
Osijek u društvu gradova koji nude više za uloženi novac
Grafikon gradove raspoređuje prema dvama pokazateljima: troškovima života i kvaliteti življenja. Poželjan položaj nalazi se u gornjem lijevom dijelu, gdje su smještena mjesta s višom kvalitetom života i nižim troškovima unutar promatrane skupine.
U tom dijelu karte nalaze se Osijek, Rijeka, Split i Zagreb. Društvo im prave, među ostalima, Porto, Valencia, Prag i Vilnius.
Osijek se posebno izdvaja kombinacijom vrlo visokog položaja prema pokazatelju kvalitete života i relativno niskih troškova. Visual Capitalist među gradovima s povoljnim odnosom tih dviju kategorija ističe i Rijeku, Split, Porto te češki Plzeň.
Visoka cijena ne jamči najbolji položaj
Karta pokazuje i da gradovi sa skupom svakodnevicom nisu međusobno jednaki.
Beč, Haag i Helsinki nalaze se u dijelu grafikona koji povezuje visoke troškove s visokom kvalitetom života. London, Pariz i Milano također su među skupljim adresama, ali na prikazanoj osi kvalitete života imaju znatno slabiji položaj.
To ne znači da takvi gradovi nemaju prednosti. Grafikon ne odgovara na pitanje gdje će pojedinac lakše pronaći posao u svojoj struci, izgraditi karijeru ili ostvariti željeni način života. Pokazuje odnos odabranih pokazatelja, koji može izgledati drukčije od reputacije neke destinacije.
Što zapravo znači povoljan položaj Hrvatske?
Za domaće čitatelje najvažnija je razlika između relativno nižih troškova i osobnog osjećaja pristupačnosti. Grad može biti povoljniji od Londona ili Amsterdama, a da njegovi stanovnici i dalje teško podmiruju stanarinu i svakodnevne izdatke.
Važan je i način izrade karte: iz pokazatelja kvalitete života uklonjene su komponente povezane s cijenama kako pristupačnost ne bi bila uračunata na obje osi. Položaji su prikazani percentilima unutar promatrane skupine gradova.
Rezultati zato daju zanimljivu perspektivu na hrvatske gradove, ali ih ne treba čitati kao univerzalnu ljestvicu najboljih mjesta za život. Za nekoga tko razmatra preseljenje presudni će i dalje biti konkretna plaća, cijena stanovanja i mogućnosti koje mu određeni grad pruža.