Stručnjaci nisu pronašli pravo objašnjenje za to otkriće, ali su ustvrdili da se indeks tjelesne mase povezan s manjim rizikom od smrtnosti povećao u posljednjih 30 godina te prešao s 23,7, koliko je iznosio u razdoblju između 1976. i 1978., na 27 u razdoblju od 2003. do 2013.

Rezultati su potvrđeni kod svih dobnih skupina, i kod muškaraca i žena, a uzimani su u obzir i rizični faktori poput pušenja, kažu znanstvenici čija je studija objavljena u Časopisu američke liječničke udruge.

Ranije studije već su sugerirale da se rizik od krvožilnih bolesti smanjio među pretilima, a prosječni indeks tjelesne mase posljednjih desetljeća narastao je u većini zemalja. Za ovu studiju znanstvenici su slijedili tri reprezentativne skupine populacije kroz različita razdoblja.

Radi se o 13.700 osoba iz kardiovaskularne studije provedene u Kopenhagenu od 1976. do 1978., nešto manje od deset tisuća iz studije 1991.-1994. te gotovo sto tisuća iz studije na općoj populaciji provedene u Kopenhagenu 2003.-2013.

Rezultati pokazuju da indeks tjelesne mase 27 korespondira s najnižim rizikom smrtnosti od krvožilnih bolesti.

Ako ove rezultate potvrde i druge studije, tada će možda biti potrebno revidirati kriterije Svjetske zdravstvene organizacije koji definiraju pretilost. Ti kriteriji baziraju se na podacima iz 90-ih godina prošlog stoljeća.