Redovito sudjelovanje u raznolikim društvenim aktivnostima i sportu može znatno usporiti starenje mozga i očuvati mentalne sposobnosti u starijoj dobi, pokazuje opsežno novo međunarodno istraživanje. Među svim navikama, volontiranje i članstvo u sportskim klubovima pokazali su se posebno učinkovitima u održavanju bistrog uma
Premda je i ranije bilo poznato da je društveni život povezan s mentalnim zdravljem, dosadašnje studije često su davale neujednačene rezultate zbog premalih uzoraka ispitanika i različitih mjerila. Pitanje očuvanja mentalnih funkcija postaje sve važnije s obzirom na procjene da bi do 2050. godine čak 153 milijuna ljudi diljem svijeta moglo živjeti s demencijom.
vezane vijesti
Nova studija obuhvatila je dugoročne podatke iz pet velikih istraživanja provedenih u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Europi, Kini i Meksiku. Znanstvenici, uključujući tim s Medicinskog sveučilišta Guangdong, analizirali su kognitivne funkcije čak 57.793 ispitanika iz 24 zemlje koji su praćeni u prosjeku šest godina.
Čuvanje unuka, tečajevi i čarobna brojka tri
Rezultati su pokazali da su osobe uključene u društvene aktivnosti imale znatno bolje rezultate na testovima pamćenja i izvršnih funkcija u usporedbi s onima koji su živjeli povučenije. Što je broj aktivnosti bio veći, to je i zaštitni učinak bio snažniji.
Najveću razinu zaštite imale su osobe koje su redovito prakticirale barem tri različite aktivnosti. Uz sport i volontiranje, visoke ocjene kognitivnih sposobnosti zabilježene su i kod onih koji su pohađali edukativne tečajeve te redovito čuvali djecu i unučad. S druge strane, aktivno sudjelovanje u političkim, lokalnim ili vjerskim zajednicama nije pokazalo jednako dosljedan pozitivan utjecaj na mentalnu oštrinu.
Pozitivna veza između društvenog angažmana i zdravlja mozga bila je posebno izražena kod žena, osoba starijih od 60 godina, visokoobrazovanih, onih koji žive sami, osoba s normalnom tjelesnom težinom te stanovnika ruralnih područja.
'Iskoristi ga ili izgubi'
Znanstvenici napominju kako je riječ o opservacijskoj studiji, što znači da se ne može sa stopostotnom sigurnošću utvrditi izravan uzročno-posljedični odnos. Ipak, kao vodeće objašnjenje nude poznatu hipotezu 'iskoristi ga ili izgubi' (use it or lose it).
Prema toj teoriji, stalan mentalni poticaj kroz razgovor, kretanje i nove izazove potiče stvaranje novih neuronskih veza i jača postojeće. Autori istraživanja zaključuju kako društvena uključenost u starijoj dobi djeluje poput snažnog, višeslojnog štita koji mozak uspješno brani od propadanja.
