Znanstvenici upozoravaju na porast alergijskih reakcija izazvanih određenim namirnicama koje se dosad nisu smatrale visokorizičnima. Razlog tome, smatraju, leži u promijenjenim prehrambenim navikama posljednjeg desetljeća.

Najpoznatiji alergeni

Kikiriki, školjkaši, soja, kravlje mlijeko i jaja već se dugo ubrajaju među najpoznatije alergene koji se u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europskoj uniji obvezno navode na deklaracijama. No novo francusko istraživanje pokazuje da taj popis više ne obuhvaća sve rizike.

Studiju je provela Dominique Sabouraud-Leclerc, voditeljica istraživanja u sklopu mreže Allergy Vigilance Network i znanstvenica Sveučilišne bolnice u Reimsu. Rezultati, objavljeni u stručnom časopisu Clinical & Experimental Allergy, pokazuju da bi se na službeni popis alergena trebali uvrstiti kozje i ovčje mlijeko, heljdu, grašak i leću te pinjole.

Osim tih namirnica, istraživači su posebno istaknuli i voće poput kivija i jabuke, kao i pčelinje proizvode – med, jestivi pelud i matičnu mliječ – koji također mogu izazvati ozbiljne reakcije. Tijekom razdoblja od 2002. do 2023. mreži Allergy Vigilance prijavljeno je tri tisuće slučajeva anafilaksije izazvane hranom. Čak 413 reakcija, uključujući i dva smrtna slučaja, bilo je povezano upravo s novim alergenima na koje upućuju znanstvenici.

Autori studije naglašavaju da se navedene četiri namirnice trebaju razmotriti za uvrštavanje na popis rizika zbog učestalosti reakcija, njihove ozbiljnosti, sklonosti ponavljanju te opasnosti od skrivene prisutnosti u hrani.

Porast alergijskih reakcija

Znanstvenici su objasnili da bi porast anafilaksije kod ove nove hrane mogao biti posljedica promjene prehrambenih navika tijekom proteklog desetljeća, pri čemu se sve više ljudi odlučuje za biljnu prehranu, uključujući razne orašaste plodove, sjemenke i voće - izlažući potrošače novim alergijskim rizicima.

Na nalaze studije osvrnula se i Simone Miles, izvršna direktorica organizacije Allergy UK, upozorivši da i manje poznati alergeni mogu izazvati ozbiljne, pa i životno ugrožavajuće reakcije. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji čak 21 milijun ljudi boluje od neke vrste alergije, zbog čega se savjetuje poseban oprez pri odabiru hrane i temeljito čitanje deklaracija. No, kako dodaje Miles, potrošači se često suočavaju s nejasnim oznakama poput 'može sadržavati tragove', što osobama s teškim oblicima alergije otežava procjenu sigurnosti proizvoda.

Alergija na hranu nastaje kada imunološki sustav krivo prepozna određeni sastojak kao prijetnju te pokrene obrambeni mehanizam. Time dolazi do oslobađanja histamina koji izaziva simptome poput svrbeža kože ili oticanja usana, a u najtežim slučajevima i anafilaksije praćenu ozbiljnim poteškoćama s disanjem.