Lead&art je novi projekt Zagrebačke filharmonije koji spaja naizgled nespojivo - umjetnost i menadžment. Tom prigodom ugošćuje violinskog virtuoza i biznis konzultanta Mihu Pogačnika te znanstvenika na području otvorenih inovacija i organizacijske kulture Emira Džanića, s kojim smo imali priliku razgovarati o ovom jedinstvenom projektu koji će se održati u Laubi 12. ožujka
Je li to prvi put vaša suradnja sa Mihom Pogačnikom?
Miha i ja se poznajemo već desetak godina, no do sada nismo imali prilike surađivati. Kod njega me impresionirala činjenica da je izvrstan muzičar i istovremeno predavač na IEDC Bled školi managementa. Ako kažemo da je inovacija miješanje pristupa i različitih disciplina s ciljem stvaranja nove vrijednosti, onda u Mihinom radu možemo prepoznati inovaciju! Nekako smo odvojeno razvijali svoje pristupe i kada smo se nedavno ponovo sreli shvatili smo da razmišljamo na sličan način.
Kako ova radionica može unaprijediti rad korporacija i koliko su njihovi voditelji spremni razvijati svoje potencijale?
Sve organizacije nastaju i rastu kroz vrijednosti koje zastupaju. Uspješne organizacije svoje vrijednosti i kolektivna uvjerenja uspijevaju prenijeti na svakog člana, zaposlenog, pa i kupca, partnera. Ove se vrijednosti mogu odnositi na kvalitetu proizvoda ili usluge, podršku kupcu, ali mogu opisivati i odnos organizacije prema lijepom, estetici.
Oni ljudi koji su duboko uključeni u upravljanje kompanijama, razumiju da njihova uloga nije samo upravljati procesima, već i artikulacija i komunikacija vrijednosti zaposlenima i okolini. Kompanije koje to vrlo izražajno rade su npr. Apple, IBM, Nestle ili BMW i sve su razvile poseban odnos tehnologije i estetike. Kroz našu radionicu želimo povezati estetiku muzike sa managementom i leadershipom inovacija. U tom odnosu metafora stvoriti ćemo novi nadahnjujući svijet koji će posjetitelji workshopa moći ponijeti i primijeniti. Iz razgovora sa vodećim ljudima Hrvatskih kompanija već neko vrijeme osjećam da imaju potrebu za iskustvom koje Lead&Art donosi.
vezane vijesti
Kakav je razvoj hrvatskog gospodarstva u odnosu na europsko i svjetsko gospodarstvo?
Mi smo društvo koje mora brzo učiti kako bi dostiglo naše EU susjede i okolinu. Ovo znači da trebamo otvoriti um prema novim načinima suradnje među društvenim dionicima. Na primjer gospodarstvo se ne može razvijati bez dobre podrške u školstvu, isto tako gospodarstvo ne može razvijati nove proizvode bez podrške znanosti. Suvremena društva i gospodarstva nadograđuju ovaj princip sa uključivanjem drugih dionika (kupce, dobavljače) u procese inoviranja i razvoja, a proizvodi koji nastaju plod su ko-kreacije. Naše gospodarstvo u posljednje vrijeme dobiva sve više podrške za kolaborativne projekte sa znanošću, školstvom i kupcima. Postaje sve važnije da proizvodi i usluge koji nastaju u gospodarstvu sadrže i iskustvo za kupaca.
Jeste li imali sličnih projekata i ako jeste, kakav je feedback?
Kroz karijeru sam radio na inovacijama u različitim tehnološkim okruženjima, no kako su timovi rasli, sve sam se manje bavio tehnologijama a sve više sa ljudima. Postalo mi je važno kako organizacija funkcionira, koliko su ljudi motivirani, koje nas to vrijednosti spajaju. Spojio sam dvije strasti, onu za inovacijom i onu za organizacijskom kulturom i počeo sudjelovati u projektima koji su imali za cilj povećati inovacijski kapacitet organizacije promjenom organizacijske kulture. Organizirao sam masovne događaje koji su okupljali zaposlene, upravu i partnere te koristio metafore muzike, mađioničare ili astronome da približe svoje razumijevanje inovacije zaposlenima i upravi. Ovo su bili fantastični trenuci u kojima je publika aktivno sudjelovala u nekoliko cjelodnevnih događanja.
Želimo započeti Novu godinu sa vjerom da će biti kreativna i uspješna. Počinjemo ispočetka, na posve nov način, dočekujemo proljeće i prepoznajemo nove ciljeve. Probudi se! Volimo izazove, a umjetnost je ta koja je nepresušna.
