KRLEŽINA DRAMA U BULJANOVOJ REŽIJI

Vučjak kao 'veliki početak nove ere zagrebačkog HNK-a'

  • Autor: G. K.
  • Zadnja izmjena 31.12.2014 13:16
  • Objavljeno 31.12.2014 u 13:16
  • +10
  • +7

Premijera drame 'Vučjak'

Izvor: Promo fotografije / Autor: HNK

Drama 'Vučjak' Miroslava Krleže u režiji Ivice Buljana, čijom je premijerom Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Zagrebu u utorak navečer zaključilo 2014., svevremensko je čitanje Krležina vizionarskog teksta o slomu pojedinca u kaotičnom svijetu u kojemu je 'čovjek čovjeku vuk'

U jednoj od svojih najboljih i najizvođenijih drama Krleža dodiruje brojne neuralgične točke današnjeg društva u čijem je središtu neurotični pojedinac koji preživljava njegujući romantični ideal o postojanju savršenog mjesta na kojemu je moguće pronaći trajni mir.

'Izrazito zanimljiva predstava, Krležin tekst izveden u punini, fantastična scenografija i velike uloge. To je sasvim sigurno jedan lijep i i velik početak nove ere zagrebačkog HNK-a', kazala je nakon premijere glumica Urša Raukar

Za dojmove smo upitali i glumca Gorana Grgića te glazbenicu Ivanku Mazurkijević

'Ja sam subjektivan jer igram; raditi s Ivicom Buljanom izvrsno je iskustvo. Vratili smo se Krleži kojeg smo ponovno otkrili na suvremen ali istodobno i prilično klasičan način. Emocije, strast i život u Hrvatskoj, sve je preslikano na današnjicu, gotovo stotinu godina poslije. To je publika prepoznala i prihvatila', objašnjava Grgić.

'Meni je to sjajno, oduvijek sam se smatrala prijateljicom Nine Violić, a sad mi je ona postala idol. Buljana obožavam kao redatelja, Alma Prica mi je isto divna u predstavi. Kako Ninu pratim generacijski, drago mi je vidjeti da je došla do uloge koja je stvorena za nju. Inače ne volim duge predstave, ali ova mi je, zbog Krležinog teksta i sjajne režije, prošla u trenu. Krleža je genijalac, napisao je knjigu koja je prošlost, sadašnjost i budućnost, prava suvremena drama. Oduševljena sam. Glazba je moj fah i bila je savršenstvo. U predstavi se sve se sretno spojilo', zaključila je Ivanka Mazurkijević

U središtu je priče mladi intelektualac Krešimir HorvatSilvio Vovk), ratni invalid, apsolvent filozofije i novinar. Bolestan, zasićen životom u gradu, rezigniran i zgađen otrovanim odnosima sredine u kojoj živi i radi, Horvat odlučuje otići na selo, u Vučjak, i ondje kao seoski učitelj pronaći svoj duševni mir. Ondje, međutim, nailazi na jednak stupanj korumpiranosti kakav je prisutan u gradu, a selo u Krležinu viđenju postaje komprimirano područje istog gradskog nemorala i depresije.

Krleža je radnju smjestio u 1918., posljednju godinu Prvog svjetskog rata. Buljan je radnju zadržao u tome vremenu oslanjajući se na tezu da se od tada do danas dogodilo mnogo toga, ali se istodobno nije promijenilo ništa, da Europa nakon stotinu godina i dalje zdvaja nad istim pitanjima i nesrećama te da je Krleža zahvaljujući svojem vizionarstvu i danas jednako suvremen kao i onda.

Iako pozadinska ratna događanja jasno definiraju vrijeme radnje, Buljan je predstavi dao svevremenski identitet, što se osobito vidi u izvrsnoj scenografiji Aleksandra Denića

Dramu otvara scena u Horvatovoj novinskoj redakciji kao metaforička slika kaotičnog stanja u svijetu. Slijedi Horvatov zgađeni odlazak u Vučjak koji je posljedica njegova idealiziranog viđenja sela.

No temeljna opreka Krležina teksta, koja izaziva dramsku napetost i pokreće radnju, ne postoji na razini odnosa između 'bolesnoga' grada i 'zdravoga' sela.

Središnja je fabularna nit neuspjela metaforička potraga pojedinca za ispunjenjem u svijetu lišenom milosti. Taj rousseauovski idealizam u Krležinu junaku nije praćen moralnom snagom – njegova ga pasivnost dodatno uvlači u vrtlog događaja u kojemu se ne svojom krivnjom našao, čineći ga u konačnici jednako moralno korumpiranim kao i svijet koji toliko prezire.

Lik Horvata dodatnu slojevitost dobiva u prikazu njegovih pasivno-agresivnih odnosa sa ženama – Marijanom, udovicom svojeg prethodnika, seoskog učitelja (Alma Prica) i Evom, povratnicom iz Amerike (Nina Violić).

Izrazito fizički dinamična predstava svoj antiklimaks ima u nadnaravnoj sceni Horvatova sna koja okuplja razne likove iz njegove redakcije i iz Vučjaka, njegove roditelje te sve njegove žene, a koja prethodi naslućenom raspletu.

Horvatove kolege, suseljane i ostale likove utjelovili su Bojan Navojec, Nikša Kušelj, Livio Badurina, Damir Markovina, Ivan Glowatzky, Alen Šalinović, Goran Grgić, Slavko Juraga, Milan Pleština, Kristijan Potočki, Franjo Kuhar, Dušan Bućan, Ivan Glowatzky, Dragan Despot, Ana Begić, Iva Mihalić i Marija Šegvić.

Posljednjoj premijeri središnje nacionalne kazališne kuće u godini koja je na izmaku nazočili su i predsjednik Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović te ministrica kulture Andrea Zlatar Violić

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi