KOLEKTIV WHW

Veliko priznanje za hrvatske kustosice: Ušle u izbor najutjecajnijih igrača svjetske umjetnosti u 2020.

04.12.2020 u 10:49

Bionic
Reading

Međunarodni magazin za suvremenu umjetnost ArtReview na svoj je godišnji popis najutjecajnijih ljudi u umjetnosti uvrstio hrvatski kustoski kolektiv What, How & for Whom/WHW, koji je od lipnja 2019. na čelu bečkog Kunsthallea, a za čuvenu instituciju to je prvi put da je vodi kolektiv

Godišnji izbor 'Power 100' ArtReviewa predstavlja najutjecajnije igračice i igrače u svijetu suvremene umjetnosti, od umjetnika, preko kustosa do kolekcionara i aktivista, a WHW je zauzeo 82. mjesto. U natuknici o njima, ArtReview citira Ivet Ćurlin, Natašu Ilić i Sabinu Sabolović, koje su na otvaranju njihove prve izložbe u bečkom Kunsthalleu rekle: 'Kolektivitet kao određeni trend... često je opisivan samo kao praktičnost ili alat; za nas, kolektivitet je ideološki izbor.'

Ta njihova prva bečka izložba, pod nazivom '…o kruhu, vinu, autima, sigurnosti i miru', otvorena je na Međunarodni dan žena i slijedi WHW-ovu tradiciju otvaranja izložbi na simbolične dane, navodi ArtReview.

  • +2
Izložba '…o kruhu, vinu, autima, sigurnosti i miru' Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo fotografije

'Njihova prva izložba, daleke 2000., čiji je naslov (tri temeljna pitanja svake ekonomske organizacije) kasnije postao imenom samog kolektiva, otvorena je u Zagrebu na 152. obljetnicu Komunističkog manifesta. Hladni rat odjekuje, i s dobrim razlogom: nedavna konferencija, koju je organizirao Kunsthalle, a koju su predvodili Kader Attia i Ana Teixeira Pinto, ukazala je na dugu sjenu imperijalizma 'slobodnog svijeta' danas. U međuvremenu, četvrta članica, Ana Dević, nastavlja voditi Galeriju Nova, prostor koji je WHW otvorio u Zagrebu 2003.', navodi ArtReview.

Prvo mjesto na popisu 'Power 100' za 2020. dobio je aktivistički pokret Black Lives Matter, kao 'simbol globalne borbe za rasnu jednakost', a drugo ruangrupa, indonezijski umjetnički kolektiv koji će voditi sljedeću Documentu. Na trećem su mjestu Felwine Sarr i Bénédicte Savoy, akademici koji se bore za dekolonizaciju zbirki zapadnjačkih muzeja', na četvrtom pokret #MeToo, a na petom američki filozof, pjesnik i znanstvenik Fred Moten.