'Sarajevska hagada' nastala je u sjevernoj Španjolskoj, a sefardski Židovi, izgnani iz Španjolske u 15. stoljeću, donijeli su je sa sobom u Sarajevo. U Zemaljskom muzeju u Sarajevu nalazi se od 1894. godine, do kada je pripadala sarajevskoj židovskoj obitelji Kohen.

Ispisana je krasopisom na 142 pergamentska lista, od kojih su neki i oslikani. Reprint 'Sarajevske hagade' objavila je sarajevska nakladna kuća Rabic na rukom rađenom papiru u samo 613 kopija, na kojima je reproducirano 95 posto izgleda originala.

Otvorenju izložbe i predstavljanju novog reprint izdanja 'Sarajevske hagade' nazočili su predsjednik Republike Ivo Josipović, bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, glavni rabin Židovske vjerske zajednice 'Bet Israel' Kotel Da-Don, direktor Židovske kulturne scene 'Bejahad' Vladimir Šalamon, članovi diplomatskog zbora te drugi uglednici iz političkog i kulturnog života.

'Sarajevo večeras simbolički predaje Zagrebu jedan od svojih najvećih dragulja - židovsku obrednu knjigu neprocjenjive vrijednosti koja je postala važan dio tradicije multikulturalne Bosne i Hercegovine', rekao je, predstavljajući Sarajevsku hagadu, veleposlanik BiH u Hrvatskoj Vladimir Raspudić.

Izložbu je otvorio veleposlanik BiH u Švicarskoj Jakob Finci, podsjetivši na višestoljetnu povijest 'Sarajevske hagade' usko povezanu s poviješću Židova koji su nakon progona iz Španjolske 1492. godine i lutanja po Italiji i susjednim zemljama konačno utočište pronašli u Sarajevu, gdje su do danas ostali.

Predstavljanje Sarajevske hagade u Zagrebu organizirali su Židovska kulturna scena Bejahad, Židovska vjerska zajednica Bet Israel te Veleposlanstvo BiH u Hrvatskoj, a izložba s 50-ak faksimila 'Sarajevske hagade' u muzeju Mimara bit će otvorena do 24. listopada.