Svako je natjecanje, pa i ono dječje, ma kojeg karaktera bilo, i dalje – natjecanje. Samo je jedan koji pobjeđuje. Međutim djeca ne razumiju dokolicu u kojoj odrasli rijetko uživaju pa ovih dana strastveno šire komentare i 'saznanja' o tome da je pobjeda u The Voice Kidsu, popularnom natjecanju HRT-a, namještena i oteta, ne vodeći računa pritom da sve to ista ta djeca, ti natjecatelji mogu pročitati i da ih se ne može zaštititi od javnosti. I to do te mjere da je reagirala i pravobraniteljica za djecu upozoravajući sve 'zainteresirane strane' da prestanu s time.

S druge pak strane, pitanje je kako djecu pripremiti na poraz, na to da su preko noći postali nacionalne zvijezde te jesu li doista natjecanja za njih televizijski sadržaj za djecu ili za zabavu odraslih.

Ključna pedagoška dimenzija

Zdravko Šljivac, dirigent, skladatelj, aranžer, producent, hrvatskoj javnosti najpoznatiji kao dirigent djevojačkog zbora Zvjezdice, u izjavi za tportal kaže da takve glazbeno-natjecateljske emisije mogu biti opasne ako djeca nisu pedagoški vođena.

'Ključna je ta pedagoška dimenzija – ako je talent show pravilno vođen, ako su djeca ranije psihološki i pedagoški pripremljena, kao i roditelji, onda nema problema. Važno je da roditelji imaju zdrav pristup i da ne postoje bolesne ambicije jer onda to može biti opasno za dijete. Djeca nisu ambiciozna i ne gledaju to istim očima kao odrasli. Može to biti opasno, ali i ne mora ako se sve dobro pripremi, a onda postoji i ta draž, radost, ljepota koju djeca 'proizvode'', ističe Šljivac.

U svojoj dugogodišnjoj karijeri, dodaje, nije imao nijedan problem s roditeljima jer bi, kako kaže, 'pripremio teren', a onda i izbjegavao suradnje s onima koji su otišli predaleko u ambicijama i zaboravili da je pred njima ipak samo dijete.

'Djeci se ne smiju govoriti bajke'

'Puno sam puta bio u glazbenim žirijima, i ako je netko i pokušao nekog 'favorizirati', preduhitrio bih takve situacije, na vrijeme sam to kanalizirao i stopirao. Danas je jako teško, teže nego ranije, raditi projekte za djecu, ali to ne znači da nam takvi projekti ne trebaju. U konačnici, cijeli je život takav: netko nešto zna i može, netko nešto ne može i ne zna. Važno je i da članovi žirija imaju odmjerene komentare, da ne izreknu nešto neodgovorno. Djeci se ne smiju govoriti bajke. Jednoj sam djevojčici prije nekoliko godina rekao da više nikad u životu neće pjevati kao tada, kada je bila natjecateljica, jer doista i neće: tu ljepotu, naivnost, iskrenost u glasu možete imati samo kao dijete, a ne kao odrasla osoba, i to je sasvim u redu', napominje.

Mnogo je, kaže, naših pjevača proizišlo iz natjecateljskih programa, od Ive Robića šezdesetih godina prošlog stoljeća, pa do danas.

'I Nikol Kutnjak i Anu Ajduković pozvat ću na Božić u Ciboni'

'I treba im dati šansu. Čim se idete natjecati, morate biti svjesni i spremni, i roditelji i djeca, da će samo jedan pobijediti', ističe Šljivac te otkriva da će i Nikol Kutnjak i Anu Ajduković pozvati na Božić u Ciboni ove godine.

'Ovo što neki mediji sada plasiraju nije dobro, dodaje se još ta treća dimenzija, o krvnim zrncima, a nadam se da će to prestati', apelira Šljivac.

U pravilu su, napominje, djeca na ovakvim natjecanjima radosna i zadovoljna zbog zajedničkog vremena koje provode.

'U sportu je validacija lakša, tu je broj golova i jasno je tko je pobjednik, međutim u ovim umjetničkim djelatnostima to je teže, postoji neki drugi faktor, neki faktor koji članove žirija uputi na nekog drugog, ali duboko vjerujem da kod nas nema namještaljki i nekih kalkulacija. Pritom smatram i da su članovi 'The Voicea' bili na visokoj razini, dobronamjerni i pošteni', smatra.

'Današnja djeca ne ovise o osrednjosti svojih nastavnika'

Komentirajući 'slavu' s kojom se nose djeca koja pobijede na ovakvim natjecanjima i koliko je važno podsjećati ih na to da su i dalje samo djeca, ali i teško, prisjetio se pokojnog Đorđa Novkovića, dugogodišnjeg prijatelja i suradnika.

'Đorđe je čovjek koji u životu nije povisio ton, nisi ga mogao vidjeti uznemirenog, i pitao sam ga: 'Pa dobro, je li te ikad išta uzdrmalo?' Rekao mi je da šest mjeseci nije mogao spavati i to kada je uspio sa Srebrenim krilima. On se, dakle, kao formirana odrasla osoba teško nosio s tim teretom slave i uspjeha, a sada zamislite kako je djetetu od šest, sedam godina', kaže.

Današnja su djeca, dodaje, napredna i ne ovise o osrednjosti svojih nastavnika, profesora i susjeda.

'Oni imaju cijeli svijet sami za sebe i mogu biti ispred svih. Svi alati ovog svijeta su im manje-više dostupni. Zato su važni roditelji i pedagozi, svi odrasli kojima su okruženi da ih stalno podsjećaju te da i oni sami znaju da je dijete i dalje dijete', ističe.

Psihologinja upozorava: Djecu se prerano izlaže javnosti

Psihologinja Žana Pavlović, specijalizirana za rad s predškolskom i školskom djecom, u izjavi za tportal navodi da 'natjecanja mogu biti divna i korisna iskustva, ali samo ako su odrasli odgovorni i svjesni da je dijete važnije od rezultata'.

'Natjecanja potiču radost nastupa, pozitivno uzbuđenje, bude u njima kreativnost, jačaju samopouzdanje, ali nose i rizike od pritiska, očekivanja, strah od greške, uspoređivanja s drugima i ono, meni najgore, vrlo rano izlaganje javnosti', dodaje.

Djeca, kaže, nemaju emocionalne kapacitete kao odrasli ljudi i nisu u stanju regulirati stres, a u toj se dobi uče nositi s reakcijama okoline i samopouzdanje im je uglavnom krhko. 'Teško je pripremiti dijete na poraz u natjecanju i odgovornost roditelja čija djeca sudjeluju je velika. Oni su ti koji djetetu moraju reći i isticati da ga jednako vole i prije i poslije natjecanja, da je njihova ljubav ista bez obzira na rezultat, jer oni se u toj dobi procjenjuju kroz rezultate. Djeca od osam, devet godina doista misle da ih se više voli ako pobijede', napominje.

Kao što ih, uostalom, treba pripremiti na negativne ocjene u školi, važno je isticati njihovu hrabrost zbog nastupa i usmjeriti se na pozitivne strane sudjelovanja u natjecanju.

'Djeca ne razumiju dinamiku javnosti, dinamiku medijske pozornosti, ne znaju nositi teret slave i zato ih stalno treba vraćati na to da su djeca – prijatelji, igra, škola, vrtić, odmor. Talent za glazbu ili sport jest dar, ali to nije ono što ih definira u potpunosti', kaže i upozorava da je važno djecu koja osvajaju različite nagrade 'vraćati u realnost'.

'Pitanje je koliko su natjecanja za djecu na TV-u doista sadržaj za djecu'

'Iz privatne prakse znam koliko su demotivirani ako ne uspiju u glazbi, plesu ili sportu. Mjera se lako izgubi jer dijete u nekom trenu postaje izvor roditeljskih ambicija, izlaže se javnosti bez zaštite i to natjecanje postaje emocionalni stres, izvor frustracija, a ne zabava', upozorava i podsjeća da su roditelji ti koji ponekad teško prihvaćaju da je dijete izgubilo interes za neku aktivnost.

'Uvijek je dobro zapitati se je li to dobro za moje dijete, donosi li mu dobro, što želimo djetetu kao roditelj', kaže.

Pitanje je, dodaje, i jesu velika televizijska natjecanja u kojima sudjeluju ustvari namijenjena tome da se kao gledatelji zabave i opuste djeca ili odrasli.

'To je problem s takvim formatima. Djeca kao sudionici ne trebaju služiti odraslima da bi se zabavili i opustili, ali ta je granica tanka. Postoje prednosti u smislu toga da dobiju iskustvo scenskog nastupa, nauče se nositi s tremom, imaju veću disciplinu, stvore radne navike, osvijeste da je važno vježbati i raditi, upoznaju profesionalne glazbenike, potencijalne uzore koji ih onda motiviraju da se nastave baviti glazbom, plesom', objašnjava.

Odgovornost je, kaže, i na žiriju koji mora znati da djeca kritike na račun izvedbe čuju kao 'ja nisam dovoljno dobar' te dodaje:

'Što su manji, to su konkretniji, to je razvojno razmišljanje. I jedna rečenica koju netko izgovori može ostati rana, zato u žiriju moraju biti pažljivi, stručni i emocionalno inteligentni ljudi, svjesni da su pred njima djeca u razvoju, a ne odrasle osobe.'

Masovna rasprava na internetu izazvala reakciju i apel pravobraniteljice

Podsjetimo, pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić apelirala je na odrasle da se suzdrže od neprimjerenih komentara i rasprava o dječjem glazbenom natjecanju 'The Voice Kids', upozorivši da takvi sadržaji na društvenim mrežama mogu štetiti djeci sudionicima i negativno utjecati na njihov razvoj.

'Društvene mreže, nažalost, vrlo često postaju poligon neprimjerene komunikacije, rasprava i komentara koji pokazuju da kao društvena zajednica moramo raditi više na toleranciji, uvažavanju, prihvaćanju i razvoju digitalne kulture i pismenosti', stoji u priopćenju Ureda pravobraniteljice za djecu.

U priopćenju se ističe da odrasli često nisu dovoljno svjesni snažnog utjecaja društvenih mreža na djecu i mlade te da način komunikacije koji koriste može stvarati negativnu sliku i doživljaj kod njih. Odgovornost odraslih, navodi se, jest vlastitim primjerom pokazati da se različiti stavovi mogu izražavati na pristojan način, bez omalovažavanja drugih.

Pravobraniteljica poziva roditelje da s djecom razgovaraju o sadržajima koje prate, pomognu im razumjeti kontekst u kojem nastaju te im pruže podršku u osobnom razvoju i odnosu prema drugima, naglašavajući da u fokusu dječjih glazbenih natjecanja trebaju biti talent, zabava, druženje i učenje, a ne stvaranje prijepora.

Roditeljima djece koja su sudjelovala u natjecanju Ured dječje pravobraniteljice savjetuje da im budu podrška u nošenju s povećanom vidljivošću i popularnošću stečenom tijekom sudjelovanja u tom programu.