Nekoliko riječi o prevlasti romana nad kratkom pričom i pokoja o šezdesetak lani izdanih romana u Hrvatskoj bili su tek priprema moderatoru tribine, piscu Ivici Prtenjači, da suoči predstavnike dvaju žirija s činjenicom da su iz jednogodišnje književne produkcije u Hrvatskoj napravili poprilično različit izbor ponajboljih naslova.

Dobitnik nagrade Jutarnjeg lista za prozu je Robert Perišić, koji nije ušao među pet finalista o kojima je odlučivao žiri tportala. Također, finalistice nagrade Jutarnjeg Daša Drndić i Slavenka Drakulić nisu ušle ni među jedanaest kandidata za tportalov roman godine.

Dva su se žirija složila tek u izboru Mirka Kovača, dvostrukog finalista, što je Prtenjači bio dovoljan razlog da postavi pitanje različitih kriterija žirija i zakuha raspravu tezom da je izbor žirija tportala u neku ruku polemički spram izbora Jutarnjeg.

Ovo potonje odmah je demantirala Jadranka Pintarić, rekavši da rad žirija tportala (koji je još u tijeku) nije u opoziciji radu Jutarnjeg, što je Tomislav Brlek dodatno pojasnio: 'Zašto bi postojala dva žirija koja rade po istim objektivnim kriterijima? Onda bismo odredili specifičnu težinu knjige i odredili najbolje', rekao je Brlek i dodao da različiti ljudi različito misle, a mišljenje koja je knjiga najbolja donijet će čitatelji.

'Pogrešna je pretpostavka da žiri dodjeljuje nagradu za vječnost. Tu kriteriji nisu objektivni i odluke se mogu revidirati', odgovorio je Brlek, među ostalim, i na pitanje upućeno članovima ekipe Jutarnjeg lista koje se ticalo knjiga što ih je taj žiri nekad nagradio da bi one kasnije ostale potpuno nezamijećene, dok su neke nenagrađene još i danas aktualne.

Prisutni članovi ekipe Jutarnjeg, Jagna Pogačnik, Gordana Crnković, Andrea Zlatar i Velimir Visković (koji se povukao iz ovogodišnjeg žirija Jutarnjeg), složili su se da je među takvim, nenagrađenim, ostao roman Dubravke Ugrešić 'Muzej bezuvjetne predaje', a isto tako istaknuli da je jedini pobjednik u povijesti nagrade koji je izabran jednoglasno bio Zoran Ferić za knjigu 'Anđeo u ofsajdu'.

Ta je knjiga tada dobro prodavana, no većina sudionika okruglog stola složila se s tvrdnjom Romana Simića Bodrožića, i samog laureata nagrade Jutarnjeg, da broj prodanih primjeraka ne treba dovoditi u vezu s književnim nagradama.

Ilustrativni primjer ponudio je Velimir Visković, usporedivši prosječnu nakladu nagrađenih naslova, što se kreće oko 1500 primjeraka, s nakladama koje su postizale knjige nagrađivane NIN-ovom nagradom: 'To su, poput Ugrešićke i Pavličića, bili ultimativni hitovi prodani u 30-ak tisuća primjeraka', rekao je predsjednik Hrvatskog društva pisaca.

Gordana Crnković pričala je o iskustvu višegodišnjeg rada u žiriju rekavši da on predstavlja pravu školu tolerancije, jer nikada nije funkcionirao kao klub istomišljenika pa je neophodno međusobno uvažavanje.

Andrea Zlatar istaknula je generacijski kontekst kao jedan od glavnih kriterija kojim se žiri Jutarnjeg ravnao pri odabiru te naglasila da nikad nisu birali naslov nekog autora samo zbog toga što dotični iza sebe ima izniman opus.

Kako bi zaključili priču o domaćim književnim nagradama i najboljim djelima suvremenika, članovi žirija odabrali su nekoliko naslova koji su po njihovom mišljenju obilježili prethodno desetljeće:

Jadranka Pintarić:
Josip Mlakić, 'Kad magle stanu'; Zoran Ferić, 'Smrt djevojčice sa žigicama'; Ratko Cvetnić, 'Kratki izlet'; Igor Štiks, 'Elijahova stolica'

Jagna Pogačnik:
Josip Mlakić, 'Kad magle stanu'; Miljenko Jergović, 'Dvori od oraha'; Vlado Bulić, 'Putovanje u srce hrvatskoga sna'

Gordana Crnković:
Dubravka Ugrešić, 'Muzej bezuvjetne predaje', 'Ministarstvo boli'; Mirko Kovač, 'Grad u zrcalu'

Tomisalv Brlek:
Slobodan Novak, 'Pristajanje'

Velimir Visković:
Dubravka Ugrešić, 'Muzej bezuvjetne predaje'; Josip Mlakić, 'Kad magle stanu'; Renato Baretić, 'Osmi povjerenik'

Roman Simić Bodrožić:
Miljenko Jergović, 'Dvori od oraha'; Ratko Cvetnić, 'Kratki izlet'

Andrea Zlatar:
Dubravka Ugrešić, 'Muzej bezuvjetne predaje'; Josip Mlakić, 'Kad magle stanu'; Ratko Cvetnić, 'Kratki izlet'