Postoje festivali koji iz godine u godinu potvrđuju svoju važnost kao zakazano mjesto susreta u kulturnom kalendaru, koji svake godine iznova pokušavaju promisliti vlastito mjesto u stvarnosti, u jeziku, u društvu. Festival svjetske književnosti nakladnika Frakture, čije se 13. izdanje održava od 31. kolovoza do 4. rujna, upravo je takav – festival koji iz godine u godinu nadograđuje vlastitu formu, širi prostor i otvara se novim publikama, i nikada ne iznevjeri ono temeljno: ideju književnosti kao prostora slobode.

Nakon što se godinama, do njegova zatvaranja, održavao u kinu Europi, pa do potresa u Hrvatskom glazbenom zavodu, jedne epizode u Meštrovićevu paviljonu i, posljednjih sezona, u Zagrebačkom kazalištu mladih, Festival ove godine ulazi u simbolički i stvarni epicentar hrvatske kulturne scene, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.

Intendantica HNK-a Zagreb Iva Hraste Sočo taj je pomak nazvala "sretnom sinergijom književnosti i kazališta", susretom dviju publika i pokušajem da se stvori prostor nove kulturne radoznalosti. A upravo to i jest duh Festivala svjetske književnosti: u njemu se brišu granice između institucija i margina, mainstreama i alternative, domaćih i stranih autora, književnih zvijezda i nepoznatih glasova koji tek dolaze.

Velika svjetska imena

Festival je najavio glavni urednik Frakture Seid Serdarević, istaknuvši da su među gostima književne zvijezde iz 16 europskih zemalja, a kroz više od trideset programa u Zagrebu će se početkom rujna predstaviti ukupno osamdesetak autorica i autora, prevoditeljica i prevoditelja, književnih kritičara, urednika, glumaca i fotografa – svi oni koji književnost ne samo pišu, nego je i žive, oblikuju i tumače.

Ovogodišnje otvaranje pripast će Kapki Kassabovoj, škotskoj autorici bugarskih korijena, poznatoj po duboko osobnim, ali i politički nabijenim knjigama u kojima mapira prostore boli, izgnanstva i žudnje za pripadanjem. Predstavit će roman Anima, a njezina pojava na otvaranju nije slučajna – Kassabova kao da utjelovljuje cijelu poetiku festivala: višeglasje, izmaknutost, pisanje kao traganje za oblikom smisla.

U Zagreb dolaze i neka od najvažnijih imena suvremene europske književnosti. Španjolski pisac Fernando Aramburu, autor nagrađivanih romana Patria i Čiope, vraća se hrvatskoj publici s romanom Dječak, emocionalno snažnim i politički angažiranim djelom o identitetu, sjećanju i obiteljskoj boli, koje će na Festivalu premijerno biti predstavljeno u hrvatskom prijevodu. Francusko-marokanska autorica Leïla Slimani, Goncourtova laureatkinja i posebna savjetnica predsjednika Emmanuela Macrona za frankofoniju, dolazi s romanom Ponijet ću vatru, završnim dijelom autobiografski obojene trilogije U zemlji drugih, koja kroz obiteljsku priču otvara pitanja kolonijalne povijesti, rasne pripadnosti i ženskog oslobođenja.

Književno bogatstvo regije

Finska književna zvijezda Sofi Oksanen, čija su djela prevedena na više od četrdeset jezika, poznata je po oštrom i lucidnom pisanju o zločinima nad ženama i totalitarnim režimima, na Festival dolazi kao dobitnica niza najvažnijih europskih nagrada – od Prix Femina do Nordijske nagrade Švedske akademije – ali i kao sudionica razgovora sa Slavenkom Drakulić, u susretu dviju autorica koje ne štede ni temu ni publiku.

Regionalna književna scena zastupljena je podjednako snažno i relevantno. Makedonska spisateljica Rumena Bužarovska, jedna od najsnažnijih i najčitanijih autorica iz regije, u Zagrebu predstavlja svoj prvi roman Toni, intimistički i duhovit portret muško-ženskih odnosa u tranzicijskom društvu. Bosanskohercegovački glumac i pisac Feđa Štukan svojim autobiografskim romanom Blank osvaja publiku brutalnom iskrenošću o ratu, ovisnosti, nasilju i putu prema samospoznaji.

Švicarsko-talijanska autorica Zora del Buono dolazi s romanom Maršalica, fascinantnom obiteljskom sagom u kojoj povijest dvadesetog stoljeća, od Italije do bivše Jugoslavije, izranja iz priče o snažnoj ženi i njezinim političkim i osobnim izborima, među kojima je i spašavanje Josipa Broza. S njima će razgovarati Monika Herceg, Barbara Matejčić i drugi pažljivo birani sugovornici – novinari, pjesnici, prevoditelji, esejisti – koji književnost ne shvaćaju kao luksuz, nego kao nužan alat za razumijevanje svijeta.

Ulaznice su već u prodaji

A tu je i izložbeni program: kao svojevrsna prethodnica i najava festivala te vizualna bilješka paralelne biografije književnosti, u Galeriji Kranjčar bit će otvorena izložba portreta svjetskih pisaca koje je snimio Anto Magzan, u kustoskom izboru Leile Topić.

Festival svjetske književnosti oduvijek izmiče jednodimenzionalnim okvirima, s programima koji otvaraju prostor za prijepor, slojevitost i različite glasove. Upravo zato preseljenje u HNK ne djeluje kao simbolički trijumf, nego kao promišljen iskorak: pokušaj da se književnosti osigura vidljivost u instituciji, ali i da se toj instituciji udahne nova vrsta dijaloga.

Razgovori će biti simultano prevođeni, program se osim u HNK-u Zagreb i Galeriji Kranjčar, održava u Knjižari Fraktura, a ulaznice su već u prodaji. Sve informacije dostupne su na mrežnoj stranici festivala, www.fsk.hr.