NAKON 35 GODINA

Retrospektiva Marijana Trepšea u Umjetničkom paviljonu

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 19.11.2010 08:53
  • Objavljeno 19.11.2010 u 08:31
Žena s mačkom, velika

Žena s mačkom, velika

Izvor: Promo fotografije / Autor: Umjetnički paviljon

Retrospektivna izložba slikara Marijana Trepšea, jedne od ključnih ličnosti hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, otvara se 21. studenog u Umjetničkom paviljonu

Izloženo je 170 djela iz svih umjetnikovih faza, od kojih su neka antologijska, istaknuo je autor izložbe povjesničar umjetnosti Zvonko Maković. Obrazalažući rad na spomenutoj retrospektivi, podsjetio je da Trepše uz Uzelca, Gecana i Varlaja pripada praškom krugu hrvatskih umjetnika koji su zajednio izlagali na 7. izložbi Proljetnog salona u prosincu 1919. i siječnju 1920., koja je najavila svojevrsnu smjenu generacija i bitnu promjenu u izlagačkom sustavu.

Po Makovićevim riječima u njihovim djelima prevladavaju eskpresionizam i sezanizam koji su četvorica slikara baštinila zahvaljujući boravku u Pragu, odakle su se vratili u Zagreb 1919. Osim sezanizma u njihovim se djelima osjećao utjecaj Miroslava Kraljevića, slikara koji je umro mlad 1913., i kojemu je upravo generacija stasala na izložbama Proljetnog salona dala mitski status. Pojavom tih slikara prve poratne godine može se govoriti o ekspresionizmu kao dominantnoj liniji tadašnje hrvatske umjetničke scene, rekao je.

Maković je podsjetio da je umjetničko djelo Marijana Trepšea (1897.-1964.) nastalo u 15 godina intenzivna stvaralaštva u kojem umjetnik prihvaća živu, blještavu boju i slobodniji potez kao sredstvo kojim će oblikovati mahom krajolike, ali i mrtve prirode i portrete. Podsjetio je na neka od najznamenitijih Trepšeovih djela, među kojima su "Maslinik", "Žene u prirodi", "Autoportret", "Golgota" " U krčmi" i druga. Posebno mjesto u njegovu opusu zauzimaju akvreli, crteži i grafike, ilustracije za knjige i časopise i karikature. U svemu tome prepoznatljiv je Trepšeov osobni izraz koji ga razlikuje od suvremenika i prijatelja iz njegove generacije, ustvrdio je Maković. Spomenuo je njegov rad na vitrajima, posebno onaj u kapeli Ranjenoga Isusa na početku Ilice i dio koji se odnosi na Trepšeov scenografski opus, osobito u Hvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

Ravnatelj Umjetničkog paviljona Radovan Vuković je istaknuo da je od zadnje Trepšeove retrospektive prošlo 35 godina, dodavši da je velik broj djela za izložbu posuđen iz privatnih zbirki te šezdesetak djela iz Moderne galerije u Zagrebu.

Likovni postav izložbe potpisuje arhitekt Oleg Hržić

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi