INTERVJU: IVA GOBIĆ

'Reklamni letci počinju zamjenjivati ozbiljne knjige'

09.04.2014 u 14:00

  • +3

Home Library

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Iva Gobić

Bionic
Reading

Njezin rad 'Home Library' inspiriran je sveprisutnim reklamnim letcima koji zatrpavaju poštanske sandučiće, gomilaju se u stanovima i na kraju završavaju na smetlištima, sve to bez naznaka da će išta ugroziti taj začarani krug. S umjetnicom Ivom Gobić razgovarali smo o njezinu stvaralaštvu i djelu koje je uvršteno na izložbu T-HTnagrada@msu.hr postavljenu u Muzeju suvremene umjetnosti

Kao inspiracija za njezin rad, uvršten među 16 odabranih za izložbu T-HTnagrada@msu.hr, riječkoj umjetnici Ivi Gobić poslužili su reklamni letci s kojima se susrećemo svakog dana.

Kritički komentirajući svakodnevnicu i poplavu reklamnih letaka dok se umjetnici suočavaju s nemogućnošću izdavanja knjiga, Gobić je ironično promijenila kontekst šarenih papirića obogaćenih dopadljivim sloganima.

Za potrebe rada 'Home Library' uvezala ih je te tiskala knjige, a slogane tvrtki koje reklamiraju stavila kao njihove naslove. Kućna biblioteka koju je na taj način stvorila neodoljivo podsjeća na odjeljak s knjigama popularne psihologije, posebno traženih posljednjih godina.

Kako se uz umjetnost bavi i konzervacijom i restauracijom papira i knjiga, u radu nije odlutala od sebi dobro poznatog područja.

S Ivom Gobić razgovarali smo o njezinom radu koji se može vidjeti i sasvim slobodno prolistati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu sve do konca izložbe 28. travnja te o selfhelp literaturi i papiru kao umjetničkom mediju.

Svakodnevno se u bar nekoliko navrata susrećemo s kojekakvim letcima. Sjećate li se kako ste i kada došli na ideju da ih uvežete i izradite 'Home Library'?
U svojem se radu već neko vrijeme bavim knjigom kao umjetničkom formom ili na način da interveniram u postojeće knjige ili korištenjem luksuznog papirnog otpada (reklamnih brošura, časopisa) i odbačenih knjiga kao repromaterijala za stvaranje novih objekata.

Ideja za ovaj konkretan rad rodila se prije otprilike četiri godine na odlagalištu krupnog otpada! Naime otišla sam ondje baciti kauč i ostala šokirana prizorom golemog hangara krcatog reklamnim letcima robnih lanaca deponiranih poput bala sijena, spremnih za uništenje. Misao da se tjedno tiskaju (u višebojnom tisku) takvi komercijalni sadržaji u enormnim količinama i ubrzo završavaju u smeću, a s druge strane umjetnicima, književnicima i znanstvenicima postalo je gotovo potpuno nedostupno objavljivanje kataloga ili knjiga, bila je temelj nastanku ovog rada.

Istovremeno sam osvijestila to u kojoj mjeri su ti reklamni sadržaji prisutni u gotovo svakom kućanstvu jer poput kakvih slikovnica za odrasle počinju zamjenjivati ozbiljne knjige. Ideja o tom novom 'obaveznom' kućnom štivu potakla me da odbačene reklamne brošure i letke koristim kao ready-made objekte u nastanku svoje 'kućne biblioteke'. Tada sam počela obraćati pažnju i na slogane brendova, čime je rad dobio novu (ironičnu) dimenziju.

Kako je izgledao i koliko je trajao proces izrade rada? Gdje ste nabavili tu zbilja veliku količinu letaka?
Letaka ima svugdje i u ogromnim količinama. Kada na to počnete obraćati pažnju, čini vam se da nema gdje ih nema. Proces skupljanja i sortiranja reklamnih letaka započeo je početkom 2011, a taj se proces nastavlja i dalje. Skupljam ih po haustorima, bankama, trgovinama, automobilskim salonima i sl., a u međuvremenu sam angažirala prijatelje koji žive u inozemstvu da mi pomognu sakupiti njihovu 'domaću' literaturu, jer radi se o globalnom fenomenu. Sakupljene brošure sortiram po brendovima, a trebam prikupiti barem centimetar-dva debljine da bih mogla formirati knjižni blok nalik 'pravoj' knjizi, te ih potom sama ručno šivam. Katkada mi se zna desiti da prikupim nekoliko primjeraka neke brošure ili kataloga, pa kompanija promijeni slogan i onda ne mogu dovršiti knjigu (jer knjiga nema dovoljnu debljinu da na nju stane naslov). Nevjerojatno je zapravo, kada krenete obraćati pažnju na reklamne devize, koliko se one često mijenjaju i koliki je otklon između zavodljivog slogana i sadržaja koji se krije iza njega. Kada sašijem knjige, dam na knjigoveškom platnu otisnuti naslove - slogane (u tehnici sitotiska) te sama izrađujem korice knjiga. Sam proces izrade knjige za mene je meditacija.



Vaša kućna knjižnica u MSU-u neodoljivo podsjeća na naslove popularne psihologije, neobično tražene posljednjih godina. Što mislite o selfhelp literaturi?

Prema tome imam ambivalentan osjećaj jer često popularizacija (ili komercijalizacija) ide nauštrb kvalitete sadržaja, no sigurno ima i knjiga koje zaista nekome pomognu u rješavanju problema te utoliko imaju svoj smisao. Osobno dosad nisam posegnula za takvom literaturom, što ne znači da neću u budućnosti.

Promatrajući Vaš rad, zapitala sam se koji bih naslov od ponuđenih (Uvijek s Vama, Osjetite razliku, Vrijeme je za nešto novo, Recept za ljubav itd.) sama posudila da je Home Library zapravo stvarna mini biblioteka. Koji biste naslov Vi posudili za čitanje?

Trenutno bih odabrala 'The Power of Dreams' (Honda). U posljednje vrijeme često sanjam, a iščitavanje značenja snova vrlo je neistraženo područje, pa bi mi bilo interesantno pročitati moguće interpretacije.

Papir je medij u kojem najčešće stvarate. Možemo li govoriti o svojevrsnom umjetničkom potpisu?
Papir je definitivno 'moj' materijal, što kroz grafiku, crtež i knjige, što kroz restauraciju papira kojom se bavim. Ne znam može li se govoriti baš o mom umjetničkom potpisu, no činjenica jest da posljednjih godina u svojim radovima koristim kao izražajno sredstvo upravo fizička i mehanička svojstva papira (njegovu upojnost, reljef, transparenciju i sl.), koristeći ga 'čistog', bez boje, tj. nekog drugog medija na njemu.

Privlači li vas djelovanje u drugim umjetničkim medijima?
U današnje vrijeme umjetnički mediji su vrlo pomjerljivih granica, što mi odgovara. Ne opterećuje me pitanje je li moj rad grafika, reljef u papiru s elementima land arta, crtež, knjiga, instalacija ili 'objekt'. Eksperimentiranjem na neki način poništavam tradicionalne tehnike i medije (npr. dekonstruiram knjige da bih od njih napravila neke nove knjižne objekte, uvezujem knjige koje to nisu, kao grafičke matrice koristim stijene koje otiskujem stopalima umjesto preše ili pak koristim morsku vodu, tj. sol kao medij za 'crtanje' na papiru). U mom radu vrlo je bitan sam proces nastanka, a važan element čine i fotografija i video kao dokumentacija tog procesa.